ponedeljak, 3. avgust 2020.

„Profesorska kolonija u Beogradu" utvrđena za kulturno dobro

Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda saopštio je da je odlukom Vlade Srbije, nakon njenog objavljivanja u „Službenom glasniku” od 31. jula, „Profesorska kolonija u Beogradu” utvrđena za kulturno dobro, odnosno prostorno kulturno-istorijsku celinu.

Granica prostorne kulturno-istorijske celine sa zaštićenom okolinom obuhvata prostor od Ulice mitropolita Petra, preko Ulice Čarlija Čaplina, zatim Ulicom braće Grim, pa Ulicom Ljubomira Stojanovića (u okviru bloka obuhvata objekte uz ulice Ljubomira Stojanovića i Jaše Prodanovića), sve do Cvijićeve ulice.

Nastavlja se Đušinom ulicom (obuhvatajući objekte bloka uz ovu ulicu) do Ulice Draže Pavlovića, zatim Takovskom ulicom (obuhvatajući objekte uz Ulicu Jaše Prodanovića), duž Cvijićeve ulice do ukrštanja sa Ulicom Čarlija Čaplina i Bulevarom despota Stefana do ukrštanja sa Sterijinom ulicom.

Prostor „Profesorske kolonije” predstavlja celovitu i jedinstvenu urbanu celinu koja je u najvećem delu izvedena u skladu sa teorijom i praksom izgradnje vrtnih gradova. Za istorijat izgradnje posebno je značajna struktura stanovništva, odnosno osnivači „Profesorske kolonije” koji su bili profesori i asistenti Beogradskog univerziteta, od kojih su njih 23 bili doktori nauka i 15 akademika, navodi se u saopštenju.

Osnova za realizaciju urbnističkog koncepta i kasniju izgradnju „Profesorske kolonije” bio je Generalni urbanistički plan Beograda iz 1923. godine, dok su poslednji objekti podignuti u drugoj fazi izgradnje, od 1927. do 1941. godine.