subota, 8. avgust 2020.

Gradonačelnik Radojičić za „Politiku”: Deca u Srbiji nisu obolevala od teških oblika korone

Kod dece je upola manji rizik da obole od kovida-19 u odnosu na stariju populaciju. Statistika pokazuje da se teška forma virusa korona kod mališana, na sreću, ne ispoljava u visokom procentu, pa je tako među onima koji su zbog kovida morali na bolničko lečenje bilo svega dva odsto dece. Ove podatke u razgovoru za „Politiku” otkriva profesor dr Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda i hirurg Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj, koji napominje da je jedna od najvećih nepoznanica od početka pandemije bila upravo ta – kako će deca reagovati na virus korona. On naglašava da posebno mališani ispod 10 godina nisu ranjivi kao odrasli, ali da naučnici i lekari kliničari još nemaju odgovor na pitanje zbog čega se to dešava.

– To je u suprotnosti sa činjenicom da deca obično jesu podložna respiratornim virusima. Pulmolozi kažu da u njihovoj oblasti skoro svi virusi više pogađaju decu nego odrasle, pa je ovo neobična situacija. Prvobitni podaci iz Azije i Evrope dali su nadu da su deca skoro imuna na novi virus. Novi podaci kažu da nije 90, već je 50 odsto dece u manjem riziku da oboli od ovog virusa – kaže dr Radojičić.

Kako navodi, ono što se sada zna je to da deca nemaju neku magičnu zaštitu, kao što se činilo u početku, ali da isto tako nije ispravno reći da su podjednako ugrožena kao odrasli, jer je definitivno kod njih manja šansa da se razviju simptomi, a i kada se razviju, te forme su blaže i brže reaguju na dostupnu terapiju koju dobijaju. 

– Da li odgovor na pitanje – zašto deca manje obolevaju, leži u biologiji ili ponašanju zbog koga dolaze manje u kontakt sa virusom, ne znamo. Postoji pet teorija koje pokušavaju da daju odgovor. Nauka ide od toga da deca imaju manje takozvanih ACE 2 receptora za koje se ovaj virus vezuje, tu je diskusija o imunom sistemu i prehladama kod dece, postoje i teorije koje naglašavaju društvene i razvojne aspekte. Ipak, jasnu sliku još nemamo – ističe Radojičić.  

Od 6. marta, od kada je korona registrovana u Srbiji, 298 dece lečeno je na pedijatriji KBC „Dr Dragiša Mišović”, koji je od početka epidemije postao „kovid centar”. Klinika u Tiršovoj zbrinula je oko 30 mališana pozitivnih na koronu, dok se trenutno troje dece leči u toj ustanovi. U KBC „Dr Dragiša Mišović” hospitalizovano je sedmoro mališana sa težom formom bolesti. Dr Radojičić kaže da postoji i nekoliko slučajeva kovid pozitivnih pacijenata na Institutu za majku i dete. Do sada su četiri mališana, koja su bila na mehaničkoj ventilaciji, preležali koronu. Njihovo stanje je zahtevalo da budu na intenzivnom lečenju i nezi, ali uspešno su se oporavili. Na sreću, u Srbiji nije zabeležen ekstremno težak oblik bolesti koji je bio opisan u Americi, gde je kod dece došlo do sistemskog popuštanja organa sa fatalnim ishodom.  

– Jedan moj kolega je rekao da kovid osvetljava stanje koje imamo u organizmu i da su neki ljudi tek kada su dobili koronu, saznali od čega sve još propratno boluju. Jasno mi je da su roditelji uplašeni, što je normalno i prirodno. Ali, moraju da imaju na umu da je naša dečja medicina na visokom nivou, da imamo sjajne lekare i sestre, i da su njihova deca, ukoliko to zatreba, u sigurnim rukama. Ovaj drugi pik nas je naučio da upravo kada počne da pada broja zaraženih, ne sme da popusti naša pozornost. Većina lečene dece je iz Beograda. Međutim, mnogi nemaju simptome ili su oni jako blagi, poput prehlada koje su kod dece veoma česte. Sjajna vest je da se broj pregleda i pozitivnih slučajeva smanjuje – dodaje dr Radojičić.  

Budući da se bliži 1. septembar i polazak dece u školu, mnogi se pitaju da li će epidemija korone do tada uminuti, kako će se nastava odvijati i koji će od predloženih modela biti usvojen? Radojičić napominje da se epidemija smiruje i da je to preduslov da bi se uopšte moglo razmišljati o povratku dece u škole.  

– Odgovor o povratku dece u škole ne može da bude ni da ni ne. S jedne strane, veliki je gubitak za društvo, porodicu i svako dete da tako dugo budu izvan učionica. S druge strane, analiziramo situaciju, jer su, na primer, u Nemačkoj deca ove nedelje krenula u školu. To iskustvo će biti značajno za nas. Važno je da roditelji znaju da ćemo uzeti sve to u obzir i doneti odluku koja je najbolja za decu. Oko 16.500 malih Beograđana kreće u školu u septembru, u osnovnim školama već imamo oko 127.000 đaka, a u srednjim oko 60.000. Ukupno je blizu 200.000 dece u školskom sistemu glavnog grada, a to znači da imamo 200.000 razloga da donesemo dobro izvaganu, odgovornu odluku – pojašnjava gradonačelnik Beograda.  

Beograd kao najveća lokalna samouprava, dodaje on, podržaće i potruditi se da sve preporuke Kriznog štaba i Ministarstva prosvete budu sprovedene u delo, kako bi povratak u škole bio bezbedan.