subota, 15. avgust 2020.

Vesić: Početak postavljanja spomenika Stefanu Nemanji istorijski dan za Beograd i Srbiju

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić prisustvovao je danas početku radova na postavljanju spomenika Stefanu Nemanji na Savskom trgu. On je tom prilikom poručio da je danas istorijski dan za Beograd i Srbiju, jer je Stefan Nemanja rodonačelnik naše najvažnije srednjovekovne dinastije i jedan od najznačajnijih srpskih vladara koji je osam vekova „čekao” da dobije spomenik u prestonici.

Događaju su prisustvovali predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, glavni urbanista Marko Stojčić, pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović, kao i zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović.

Vesić je podsetio da je Stefan Nemanja bio, zajedno sa svojim sinom Rastkom, jedan od utemeljivača Srpske pravoslavne crkve.

– Sve to je dokaz da srpska državnost, sa određenim prekidima, traje bezmalo osam stotina godina. Srbi su stari evropski narod, sa sopstvenom kulturom i tradicijom. Sramota je što za sve ovo vreme nismo podigli spomenik Stefanu Nemanji, ali sada tu nepravdu ispravljamo. Zahvalan sam predsedniku Vučiću koji je, za razliku od svojih prethodnika, odlučio da predloži da se podigne spomenik Stefanu Nemanji. Vučić je od 2012. godine uradio mnogo toga što je dobro za Srbiju, ali će podizanje ovog spomenika imati najveću simboliku. Ta simbolika pokazuje da Srbija poštuje svoju istoriju. Ipak, mi smo narod koji ne komunicira mnogo sa svojom srednjovekovnom istorijom i, primera radi, nemamo nijednog srednjovekovnog vladara na novčanici. Kao narod, ponekad se ponašamo kao da je naša istorija počela 1804. godine, što je datum koji označava početak moderne srpske istorije – rekao je Vesić.

Prema njegovim rečima, ne bi trebalo zaboraviti da je Skupština grada donela i odluku da se na uglu Drinčićeve i Bulevara despota Stefana, prekoputa Urbanističkog zavoda, podigne spomenik despotu Stefanu Lazareviću, koji je Beograd proglasio za srpsku prestonicu.

– Podizanje spomenika Stefanu Nemanji nije samo naš dug već i početak drugačijeg razmišljanja Srba o svojoj istoriji. Srbija se više nikom ne izvinjava, Srbija poštuje druge, ali najviše poštuje sebe. Spomenik Stefanu Nemanji će se nalaziti na, u budućnosti, najvećem trgu u Beogradu. Trg će zauzimati površinu od 32.000 kvadrata, od čega će 20.000 biti pešačka zona. Koliko je velika površina pešačke zone govori podatak da sve pešačke zone, koje su u prethodnih pet-šest godina urađene u gradu, zauzimaju manje-više istu površinu kao na Savskom trgu. Novi izgled Savskog trga krasiće i skoro 300 novih stabala, od kojih su neka već posađena – ukazao je Vesić.

On je dodao da je urađena fasada na zgradi stare Železničke stanice, kao i da je krov takođe sređen.

– Kada Vlada bude donela odluku o nameni, znaćemo koji će se muzej tu nalaziti. Najverovatnije da će to biti Muzej Nikole Tesle, koji će biti jedan od naših najvećih muzeja. Saobraćaj će ubuduće ići obodima trga, a može da se vidi da je saobraćaj iz Karađorđeve ka Nemanjinoj već pušten. Čekamo da se završe radovi na crpnoj stanici, što je jedan od preduslova da posle okončanja svih radova ovo postane pravi urbani gradski prostor. Ovaj deo grada bukvalno nije ličio ni na šta i svi koji kritikuju uređenje neka se sete kako je ovo izgledalo pre radova. Odlika velikih gradova je da imaju više centralnih trgova i „više centara” – rekao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je istakao da je današnji dan značajan jer postavljanjem spomenika Stefanu Nemanji ukazujemo na osam vekova dugu državnost Srbije.

– Prošlo je više od 800 godina od kada je izdat prvi srpski ustav, što je dokaz o isto toliko dugoj ustavnosti Srbije. Spomenik je i dokaz da ćemo ovde ostati vekovima i da smo ponosni na svoju zemlju. Ukupna visina spomenika iznosiće 28 metara, od čega će pet metara biti pod zemljom. Već su postavljeni šipovi dubine 15 metara, a spomenik će biti posebno osvetljen i dominiraće ovim prostorom. Posebno sam zahvalan ruskom vajaru Aleksandru Rukavišnjikovu, koji je trenutno jedan od 10 najznačajnijih vajara u Evropi. Beograd želi da ima dela domaćih, ali i stranih vajara. Spomenike Borislavu Pekiću i Milutinu Milankoviću radio je Zoran Ivanović, a imamo i skulpturu britanskog vajara Ričarda Dikona na pasareli između Kalemegdana i obale Save. Rukavišnjikov je pobedio na međunarodnom konkursu, koji je bio otvorenog tipa, na koji su se prijavili umetnici iz Kine, Francuske, Italije, ali i iz zemalja bivše Jugoslavije. Tako je i 1882. godine na međunarodnom konkursu za izradu spomenika Knezu Mihailu pobedio Italijan Enriko Paci. Međunarodni konkurs je bio deo procedure za rekonstrukciju Savskog trga i rešenje je delo ekipe arhitekata iz Madrida. Ponosni smo na to, kao i na činjenicu da još jedan prostor u centru grada, u blizini Hilandarske i Milana Kašanina, uređuje slovenački arhitekta, dok je park Ušće radio Danac Jan Gel – dodao je Vesić.

On je napomenuo da se Grad Beograd trudi da, kad god je to moguće, dovede najbolja svetska imena.

– Beograd je metropola koja će, primera radi, imati trg koji projektuju španske arhitekte, a na kojem će se nalaziti spomenik srpskom vladaru koji je uradio umetnik iz Rusije. Hvala Olegu Laškarevu, šefu tima radnika koji su stigli iz Rusije. Da podsetim da je trebalo da spomenik bude dopremljen u Beograd još krajem marta, ali je zbog pandemije došlo do odlaganja. Čekali smo i rusku državu da dozvoli dolazak njihovih majstora, koji nisu „obični” majstori, već jedni od najboljih na svetu kada je u pitanju rad na ovakvim skulpturama. Ipak, dočekali smo i današnji dan, od kojeg će veći biti samo onaj kada predsednik Vučić bude otkrio spomenik. On je zaslužio tu čast pošto se spomenik podiže na njegovu inicijativu – poručio je Vesić.

Vesić je dodao da nakon montiranja spomenika sledi patiniranje i osvetljenje najboljom dekorativnom rasvetom i tek onda će spomenik biti u potpunosti završen.

– Po planu je da se trg i spomenik završe u naredna tri meseca, odnosno do sredine novembra. Spomenik će biti postavljen za dva meseca, a zatim sledi proces patiniranja. Posao je ozbiljan i iza spomenika se gradi kanalizaciona crpna stanica, najveća u Beogradu, duboka 12 metara. Blizu nje, pored bolnice, postoji stara kanalizaciona crpna stanica koja je građena između dva svetska rata, ali nije u funkciji. Zbog toga gradimo novu koja će preuzeti funkciju stare, a stara će služiti kao rezervna. Da bismo pustili tramvajski saobraćaj iz Savske ulice, potrebno je da se stara crpna stanica spusti za oko metar visine i zato je važno da se prvo stavi u funkciju nova stanica – objasnio je zamenik gradonačelnika.

Kako kaže, ovaj poduhvat je kompleksan i zbog izgradnje linije metroa, te svuda moraju da budu oslobođeni koridori za metro.

– Ovde će prolaziti prva linija metroa, a druga linija će ići ispod same stanice u Nemanjinoj ulici. Zbog situacije sa vanrednim stanjem radovi su tekli određenom brzinom, ali nije bilo lako organizovati sve to. Očekujemo da do sredine novembra bude postavljen spomenik. Pušten je saobraćaj iz Karađorđeve u Nemanjinu, završili smo plato i povukli ograde kako bi građani mogli da ga koriste i da ne obilaze trg – rekao je Vesić.

On se osvrnuo i na različita mišljenja povodom izgleda trga, te je rekao da kada su umetnička dela u pitanju, mišljenja su uvek podeljena.

– Različitih mišljenja je bilo i oko Ajfelove kule i Kipa slobode, pa i oko spomenika Knezu Mihailu, kada je deo javnosti govorio da nema kapu i da bi, kao takav, trebalo da bude sklonjen. Dobra umetnička dela uvek izazivaju različita mišljenja i kritike, a loša niko ni ne zapazi. Međunarodni konkurs je održan i na njega su pozvana dva vajara iz Rusije, zatim po jedan iz Francuske, Italije i Slovenije. To su vajari koji spadaju u sam evropski vrh, koje smo direktno pozvali i garantovali direktan otkup njihovih radova da bi učestvovali na konkursu. Takođe je bio otvoren konkurs za domaće vajare i svi su imali šansu da učestvuju. Zoran Ivanović je ušao u uži krug, ali njegov rad nije ocenjen kao najbolji. Kao i uvek i ovog puta žiri je izabrala Skupština Grada Beograda – precizirao je Vesić.

Vesić kaže da može da razume različita mišljenja o samom izgledu spomenika, ali ne i napad na ideju da se podigne spomenik velikom županu Stefanu Nemanji.

– To je meni neverovatno, jer ispada da Srbi jedini nemaju pravo da podignu spomenik osnivaču svoje srednjovekovne države i najznačajnije dinastije. Vajar, koji je radio ovaj spomenik, nije radio spomenike Vladimiru Putinu, kako se govorilo, već je radio vrlo značajne spomenike. Njegova dela u Moskvi nisu dela koje se odnose samo na istoriju već i na književnost – radio je Šolohova, Dostojevskog, Tolstoja i Tjudora. Oni koji upućuju negativne kritike, nikada se ne bune kada Albanci uništavaju Visoke Dečane iz 1335. godine, što se dešava ovih dana, čak i kad na Novom Brdu našu crkvu proglase katoličkom katedralom, što nikada nije bila – to ih ne interesuje. Stoga, odluka je doneta, a spomenik Stefanu Nemanji će biti ovde i siguran sam da će se većini građana Srbije svideti, a po reakcijama građana videćemo da li je žiri bio u pravu. Takve priče i kritike su bile vezane i za pasarelu na Kalemegdanu, a sada su tamo non-stop građani, jer je njima korisna. Govorili su da sam napravio pasarelu koja ne vodi nikuda, ali, koliko se može zaključiti, građani misle da nekuda vodi. Smatram da će i ovo mesto biti jako posećeno, pogotovo kada se i zgrada stare Železničke stanice stavi u funkciju i kada se sredi fasada na zgradi „Pošte”. Kada budemo uredili fasadu zgrade „Pošte”, koja je svojevremeno bila jedna od najlepših u gradu, ispravićemo nepravdu koja se desila u posleratnim godinama kada su je „oljuštili”. Glavni urbanista insistira na uređenju te fasade. Uveren sam da će se spomenik Stefanu Nemanji svideti većini građana Srbije i nadam se da neće biti političkih napada u vezi sa spomenikom. Valjda se svi slažu sa činjenicom da Beograd treba da ima spomenik Stefanu Nemanji – zaključio je Vesić.

Oleg Laškarev, šef tima radnika koji su doputovali iz Rusije, rekao je da im je velika čast što su učestvovali na konkursu i još veća što je pobedilo rešenje Aleksandra Rukavišnjikova, jer za njega je to vrlo značaj trenutak u životu.

– Ne deševa se često da vajar napravi simboličan i vrlo značajan spomenik, kako u inostranstvu tako i u svojoj zemlji. Zato je Rukavišnjikov uložio iskustvo, kreativnost i sve svoje sposobnosti kako bi izgradio ovaj prelepi spomenik. Spomenik je kompletno urađen i montiran u Moskvi da bi majstor vajar mogao da ga oceni, a onda je podeljen na delove radi lakšeg transporta do Srbije. Zahvalni smo i zadovoljni podrškom zamenika gradonačelnika Gorana Vesića koji nam pomaže, pre svega, u organizaciji i montiranju spomenika. Montaža će se završiti na vreme i sve će biti gotovo za tri meseca – najavio je Laškarev.