utorak, 29. septembar 2020.

Vesić: Krajem 2021. počinje izgradnja metroa – istorijska stvar za srpsku prestonicu

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić rekao je za TV Kurir da su on i ministar finansija Siniša Mali danas imali sastanak sa predstavnicima kompanija „Alstom” i „Pauer čajna”, kao i sa ambasadorima Kine i Francuske, na kojem je predstavljen dogovor dve kompanije da zajedno grade metro.

– Francuska strana će biti zadužena za elektromehaniku, vagone, šine, sve što ima veze sa mašinskim i električnim delom, dok će kineska strana graditi metro. Mislim da je to najbolja moguća kombinacija. Francuska kompanija „Ežis” radi studiju izvodljivosti, koja se realizuje u etapama, a u martu ćemo dobiti prvi deo te studije koji se tiče Makiškog polja, odnosno depoa. U međuvremenu ćemo, tokom jeseni, usvojiti plan generalne regulacije šinskih sistema na teritoriji Beograda – pojasnio je Vesić.

Kako je naveo, utvrdili smo mesta za 43 metro stanice i to su prve dve linije metroa. Prva počinje u Makiškom polju i završava se u Mirijevu, a prolazi kroz Železnik, Banovo brdo, Savsku i dolazi do Savskog trga, gde će biti ukrštanje prve dve linije, zatim ide ka Trgu republike, spušta se na Luku Beograd, Adu Huju, Karaburmu i završava u Mirijevu. Druga linija će ići od Železničke stanice u Zemunu do Mirijeva. 

– Ukupna vrednost prve linije je 1,8 milijardi evra, a druge 2,2 milijarde evra, a to je investicija vredna četiri milijarde evra. Mi ćemo do kraja sledeće godine početi da gradimo metro.Iako su svi drugi samo obećavali, mi smo uspeli smo u tome. Ovo je prvi put da smo uradili sve predradnje kako bismo počeli da gradimo metro. Republika Srbija će izdati građevisnku dozvolu tokom sledeće godine i počećemo da gradimo metro krajem 2021. godine, što znači da će u narednih pet godina građani imati dve linije metroa, 43 kilometra metroa, što je istorijska stvar za Beograd – rekao je Vesić.

Govoreći o Beogradu na vodi, Vesić je naveo da je to projekat koji je pokrenuo investiranje u našu zemlju i Beograd stavio na investicionu mapu sveta.

– Danas kada odemo u bilo koju prestonicu, prvo nas pitaju za Beograd na vodi. Ovaj projekat ne bi odbila nijedna vodeća evropska prestonica. Kada neki investitor vidi da u Beogradu neko ulaže 3,5 milijarde evra u jedan projekat, onda i on može da uloži svoj novac. Beograd na vodi je zato prekretnica u razvoju Srbije, to je projekat koji je zaposlio našu industriju, a u ovom trenutku na tom gradilištu radi 2.800 radnika. Za oko mesec dana se završava šoping mol, završava se zgrada „Magnolija”, na jesen sledeće godine biće završena Kula Beograd u kojoj će se nalaziti hotel „Sent ridžis”. To je posebno značajno za Beograd jer je to hotelski lanac koji ne dolazi u svaki grad. Beograd na vodi pokrenuo je investiranje u našu zemlju, on nije važan samo po svojoj veličini jer je u poslednje četiri godine u Srbiji je otovoreno skoro 200 novih fabrika. Ne bi investitori dolazili u Srbiju da nisu videli primer da neko realizuje tako veliki projekat kao što je „Beograd na vodi” – naglasio je Vesić i dodao da je to i omogućilo da imamo ovakav privredni rast i u Srbiji i u Beogradu.

Kako je istakao Vesić, prema planovima Beograda iz tridesetih godina prošlog veka predviđeno je spuštanje Beograda na reke, a Beograd na vodi upravo to ostvaruje.

– Imamo gotovo 200 kilometara obala, a nismo ih koristili. Ponašali smo se kao da smo odvojeni od Dunava i Save, tako da Beograd na vodi predstavlja realizaciju vekovnih planova. Beograd na vodi je pokrenuo i neke druge projekte koji su čekali na realizaciju po pola veka, poput stanice Prokop, koja je počela da se gradi 1971. godine, zatim izmeštanje železničke pruge iz centra grada, a plan za to je usvojen 1971. godine na predlog Branka Pešića, i na kraju nova autobuska stanica je planirana nekoliko decenija unazad i nalazila se u svim urbanističkim planovima Beograda. Priobalje je bilo potpuno zapušteno, pod šinama, sa starim vagonima, a sada je taj deo grada dobio potpuno drugi smisao i postao jedan od omiljenijih delova grada. Za sve te projekte ranije nije postojalo ni novca, niti političke snage da se oni realizuju – naglasio je Vesić.

Beograd na vodi ne menja samo prestonicu u svojoj vizuri, već je on početak urbanističkog uređenja Beograda, naveo je Vesić i dodao da Beograd počinje da rešava svoje urbanističke probleme. Izmeštanje autobuske i železničke stanice, izgradnja novih bulevara, obilaznice oko Beograda su rezultat uticaja nove investicione klime koju je pokrenuo Beograd na vodi.