petak, 18. decembar 2020.

Gradnja na području Makiškog polja van prve i druge zone vodoizvorišta

Glavni urbanista Marko Stojčić pojasnio je danas da je područje Makiškog polja još 1974. godine planirano za urbanizaciju tadašnjim Generalnim urbanističkim planom, a da je 2009. godine doneta odluka o izradi plana generalne regulacije, koji je usvojen 2015. i kojim je predviđena gradnja. Institut „Jaroslav Černi” izradio je studiju kojom je pokazao kako stoje stvari sa vodosnabdevanjem na čitavoj ovoj teritoriji i svi treba da znaju da je gradnja predviđena van prve i druge zone vodoizvorišta, naveo je Stojčić.

– Političko interesovanje za urbanističke planove tema je broj jedan, jer pojedini građani imaju lični interes. S druge strane, nevladine organizacije imaju stvarni interes da pomognu, dok postoje i pojedinci koji zloupotrebljavaju i jedne i druge. Nikom ne bi palo na pamet da ugrozi vodoizvorišta ili dovede u situaciju da se nešto zakomplikuje sa snabdevanjem Beograda vodom za piće. Naprotiv, traži se teritorija za proširenje prve i druge zone vodoizvorišta.Nedavno smo doneli odluku da to bude Ratno ostrvo, jer je potpuno neurbanizovano i tako će i ostati – istakao je Stojčić za televiziju K1. 

Marko Stojčić je podsetio i da je u utorak bila zakazana javna sednica, za koju su pristigle 64 primedbe, što je, kako je ocenio, mali broj za tako velik prostor. Ljudima koji se bave urbanizmom to je pokazatelj da je plan dobar, jer za mnogo manje lokacije pristiže i po 300, 400 primedbi, naveo je Stojčić. 

– Građani Beograda koji su vlasnici parcela više su nego zadovoljni, jer čekaju skoro pola veka da se to desi. Reč je o hiljadama ljudi i isto tolikom broju parcela. Polovina primedbi bila je upravo od vlasnika parcela koji su kao investitori želeli da zidaju više, da ulica bude i s jedne i s druge strane, da im parcela ima veću vrednost i slično. Drugu polovinu primedbi podnele su upravo politički motivisane nevladine organizacije i stranke. Zbog pandemije kovida, Komisija za planove donela je odluku da po jednoj podnetoj primedbi može da prisustvuje jedan građanin, a problem je nastao jer su politički motivisane nevladine organizacije i stranke želele da na javnoj sednici bude po sto ili dve stotine građana. To je bilo nemoguće zbog epidemioloških mera, tako da je njihova namera zapravo bila da se sednica ne održi. Tu nema reči o uskraćivanju prava na javni postupak, jer je u pitanju politički proces kojim se obesmišljava ono što radimo – naglasio je Stojčić.

Glavni urbanista ukazao je na značaj urbanizacije ovog dela Makiškog polja, jer tu ima i nelegalnih objekata koji ispuštaju kanalizaciju u to tlo. 

– Planovi u Beogradu prave se za sve građane, za ekonomski prosperitet i bolju funkcionalnost. Zato je važno da ne bude zloupotreba. Svako od nas treba da uradi sve što je u njegovoj moći da Beograd bude jedan od najlepše uređenih gradova, barem na Balkanu – zaključio je Stojčić.