četvrtak, 25. novembar 2021.

Tribina „Uticaj pandemije na nasilje nad ženama u Srbiji”

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, danas je u Kući kralja Petra na Senjaku održana tribina ,,Uticaj pandemije na nasilje nad ženama u Srbiji”. Tribinu je organizovao Sekretarijat za socijalnu zaštitu u saradnji sa Udruženjem ,,Amikus” i Adria-medija grupom. 

Gradska sekretarka za socijalnu zaštitu Nataša Stanisavljević je istakla da, kada je u pitanju pandemija, brojke za 2021. i 2020. godinu govore da nije bilo povećanog nasilja u porodici. 

– Iako se u javnosti govorilo da je došlo do porasta nasilja u porodici kada je u pitanju pandemija, iako se to i očekivalo, nama brojke za 2021. i one koje se odnose na 2020. godinu pokazuju da nije bilo povećanog nasilja u porodici ili bar nije bilo više prijavljenih slučajeva. U prvih deset meseci ove godine, u Centru za socijalni rad je evidentirano 3.718 novih prijava za nasilje. Ukupan broj na evidenciji žrtava nasilja u porodici u Centru za socijalni rad je 12.232, od toga su 5.673 odrasle osobe, 4.301 dete, starih osoba je 1.126 i 1.132 mlade osobe. Ako govorimo o žrtvama rodno zasnovanog nasilja, to je 60 odsto od ovog broja – istakla je Stanisavljevićeva.

Na inicijativu Saveta za rodnu ravnopravnost, istakla je ona, prošle godine pokrenut je program preko Centra za socijalni rad pod nazivom „Osnaživanje žena protiv nasilja u porodici”. 

– Taj program je bio namenjen ženama koje su htele da se osnaže u prepoznavanju nasilje, jer nasilje ne mora biti samo fizičko već i emotivno i iskazuje se u različitim oblicima. Skoro 30 žena je prošlo kroz tu obuku u dva ciklusa i sada je u toku novi ciklus. Već punih sedam godina radi se program sa počiniocima nasilja i više od 300 muškaraca je prošlo ovaj program čiji je cilj da počinioci postanu svesni postupaka koje su uradili – navela je Stanisavljevićeva.

Ona je  istakla da je posebno važno to što su u uslovima pandemije pružene na pravi način pomoć i podrška ženama koje su bile žrtve nasilja. 

– Ono na šta smo posebno ponosni jeste to što su vrata Sigurne kuće u Beogradu bila otvorena za žene žrtve nasilja u porodici – zaključila je Nataša Stanisavljević.

Sekretarka za socijalnu zaštitu je posebno je zahvalila centrima za socijalni rad i stručnim radnicima koji su u uslovima pandemije dežurali 24 časa i omogućili da žene budu smeštene. Takođe je zahvalila i Institutu „Batut” i Gradskom institutu za javno zdravlje na pomoći i saradnji. Što se vakcina tiče, one su bile obezbeđene svim štićenicama centra.

Ministarka zaštite životne sredine i predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Grada Beograda Irena Vujović je rekla da je danas važno skrenuti pažnju na ono što se događa svuda oko nas. Savet se zalaže za nultu toleranciju na nasilje, navela je ona i dodala je da ima pomaka kada je reč o ekonomskom osnaživanju žena.

– Sa društveno odgovornim kompanijama radimo na tome da zaposle žene iz Sigurne kuće. Istakla bih da nismo još uvek mnogo toga uradili kada govorimo o nasilju nad ženama. Svakodnevno smo svedoci nasilja i svi zajedno moramo da radimo mnogo više. Važno je da i dalje dodatno radimo na njihovom ekonomskom osnaživanju – istakla je Irena Vujović i dodala da je Savet formiran 2015. godine.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović podsetila je da je pitanje rodne ravnopravnosti fundamentalno i da predstavlja temelje jedne demokratske države. 

– Srbija je i pre pandemije uradila mnogo na usklađivanju sa najvišim akcijama i dokumentima u borbi protiv rodno iniciranog nasilja. Ni tokom pandemije nismo nijednog trenutka stali sa usvajanjem i unapređivanjem zakonodavnog okvira u ovoj oblasti – rekla je Joksimovićeva.

Ona je dodala da je ekonomsko osamostaljivanje žena važno i iznela podatak da danas u Srbiji ima 31 odsto malih i srednjih preduzeća čiji su vlasnici žene.

Direktorka Instituta „Batut” Verica Jovanović naglasila je da zdravstveni sistem ima veoma važnu odluku u evidenciji nasilja kroz medicinsku dokumentaciju. 

– Saradnja na lokalnom nivou je ključna. Posebno je važno da se povrede izazvane nasiljem mogu evidentirati i kod izabranog lekara – rekla je Verica Jovanović.

Koordinatorka Sigurne kuće Vesna Stanojević je rekla da je pandemija mnogo uticala na situaciju sa nasiljem u porodici, te da prošle godine nije povećan broj poziva ovoj ustanovi.

– Nismo imali povećan broj žena koje su tražile našu pomoć, a telefon Sigurne kuće dostupan je 24 sata. Pozive koje smo imali odnosili su se na razna pitanja u vezi sa zdravljem, a ne nasiljem. Međutim nezavisno od ovoga prošle godine ubijene su 24 žene, što pokazuje da se nasilje dešavalo, ali nažalost nije bilo prijavljivano na način na koji smo mi očekivali. U ovoj godini broj nasilja, nasilnika i prijavljenog nasilja se povećavao, a veći broj žena je tražio smeštaj u sigurnim kućama u odnosu na prethodnu godinu – naglasila je Vesna Stanojević.

Prema njenim rečima, prošle godine nijedna žrtva se nije vratila nasilniku, dok se u 2019. devet odsto žena vratilo svojim kućama.

– Korisnice Sigurne kuće su mlađe žene, a imamo i bebe. Što se tiče virusa korona, situacija je pod kontrolom i primenjuju se sve epidemiološke mere – kazala je ona i dodala da Sigurna kuća postoji 21 godinu i da je za to vreme tri objekta koristilo 3.535 žena i 2.714 dece.