Grb i zastava Beograda

Prvi pomen beogradskog grba potiče iz vremena sina cara Lazara, despota Stefana Lazarevića, kada Beograd prvi put postaje prestonica srpske države (1403), no ni do danas nije sa sigurnošću utvrđeno kako je on izgledao. Sledeći grb je iz vremena mađarske prevlasti i prikazan je u grbovniku "Fugersko ogledalo časti" iz 1555. godine. Tradicija beogradskog grba se prekida pod turskom okupacijom, jer Turci nisu poznavali ovu vrstu simbola, a ponovo se nastavlja zauzećem Beograda od strane Austrijanaca u XVIII veku. U to vreme, na predlog carskog guvernera, Aleksandra Virtenbeškog, Dvorsko ratno veće je 1725. godine usvojilo i novi pečatni grb. U literaturi se još pominju: grb iz Brokhauzenove enciklopedije, grb iz Larusove enciklopedije i navodni prastari grb varoši. Važno je napomenuti da su svi ovi grbovi poznati samo po otiscima na gravirama ili prema literaturi. Osim toga, oni su bili uglavnom grbovi koje je Beogradu dodelila nesrpska vlast.

Akciju utvrđivanja beogradskog grba pokrenuo je 1931. godine predsednik opštine grada Beograda, gospodin Milan Nešić. Formiran je širi odbor sastavljen od umetnika, heraldičara, profesora univerziteta, generala i državnih savetnika. Odbor je više puta zasedao i pretresao problematiku, da bi na prvoj sednici užeg odbora od 19. maja 1931. godine doneo sledeće zaključke:
1. Grb Beograda mora imati oblik štita koji se na dnu završava lakim šiljkom.
2. Elementi grba: nacionalne boje, reka - kao simbol iskonske snage Beograda, rimska lađa (trirem) - kao simbol starine Beograda, bele zidine sa kulom i otvorenom kapijom - zidine predstavljaju varoš, kula grad, a otvorena kapija slobodan promet.
3. Zemljište, u klinu grba među rekama i pod zidinama je crvene boje, kao simbol krvi, večitog stradanja i patnje Beograda; reke su bele boje prema heraldičkim zakonima; zidine varoši i kule su bele boje, kao simbol "belog grada"; nebo je plavo, kao simbol nade i vere u bolju budućnost.

Na raspisanom konkursu ubedljivo je pobedila skica beogradskog slikara Đorđa Andrejevića - Kuna. Na predlog žirija, na skici su izvršene manje izmene, pa je nagrađena i zvanično usvojena skica grba u boji štampana u "Beogradskim opštinskim novinama" br. 1/32.

Posle Drugog svetskog rata, zbog izmenjenih društvenih okolnosti, grad kao da je počeo da zaboravlja svoj grb. Statutarna rešenja se kreću od potpunog odsustva odredbi o grbu, preko upotrebe termina "amblem", bez navođenja blazona (opisa) grba, do odredbi koje daju blazon jedne stilizovane verzije za koju nisu postojala prateća dokumenta.

Suočena sa konfuzijom paralelne upotrebe dva grba, Skupština grada Beograda je formirala početkom 1991. godine radnu grupu za razrešenje ovog problema. Radna grupa je predložila vraćanje legitimiteta grbu iz 1931. godine, tri manje korekcije na grafičkoj predstavi i blazon grba i zastave. Statutom grada Beograda iz 1991. usvojena su predložena rešenja, čime je i pravno potvrđen značaj i vrednost beogradskog grba iz 1931 i stvoreni uslovi za donošenje Odluke o upotrebi grba i zastave grada Beograda 1995. godine. Skupština grada Beograda je tako prvi put normativno regulisala materiju gradskih znamenja. Izvesna lutanja u traženju boljih rešenja i nedostatak uporedne prakse u zemlji uslovili su donošenje nekoliko izmena. Potreba za usklađivanjem sa važećom pravnom regulativom kao i regulisanje upotrebe imena Grada uslovili su donošenje nove Odluke o upotrebi imena, grba i zastave grada Beograda („Službeni list grada Beograda“, broj 37/16). U ovoj odluci je regulisana upotreba grba Grada u tri nivoa i dati blazoni Srednjeg i Velikog grba prema idejnim rešenjima Srpskog heraldičkog društva "Beli orao".

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRAVNA REGULATIVA

  • Statut grada Beograda („Službeni list grada Beograda", broj 39/08, 6/10, 23/13 i17/16 i „Službeni glasnik RS", br. 7/2016 (Odluka Ustavnog suda))
  • Odluka o upotrebi imena, grba i zastave grada Beograda („Službeni list grada Beograda", broj 37/16).
  • Uputstvo za upotrebu grba i zastave grada Beograda („Službeni list grada Beograda", broj 35/03)
  • Za upotrebu Osnovnog grba i zastave Grada kao ukrasa, kao deo nezaštićenog znaka ili u komercijalne svrhe potrebno je pribaviti saglasnost Skupštine grada Beograda, u skladu sa odredbama Odluke o upotrebi imena, grba i zastave grada Beograda ("Službeni list grada Beograda", broj 37/16).
  • Za upotrebu grba Grada, u ostalim slučajevima, mora se pribaviti prethodno mišljenje Sekretarijata za informisanje (i u slučaju službene upotrebe). 
  • Upotreba zastave Grada, u ostalim slučajevima, je stvar ponosa i nije potrebno odobrenje, ali nepravilna, neprimerena i nedolična upotreba koja vređa dostojanstvo Beograđana - podleže kaznenim odredbama. Preporučuje se zato prethodna konsultacija.
  • Upotreba protivno odredbama Odluke i Uputstva podleže kaznenim odredbama.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KRATKO UPUTSTVO ZA UPOTREBU GRBA I ZASTAVE

Grb i zastava Beograda smeju da se upotrebljavaju samo u skladu sa Odlukom i Uputstvom za upotrebu.

Grb u boji se upotrebljava samo u datim bojama i obliku. Izbor je ličan i zavisi od grafičkog okruženja i potrebne veličine grba.

Grb ne sme da se menja ni u jednom detalju, može samo da se srazmerno povećava ili smanjuje. Ništa ne sme da bude preko grba, može u pozadini. Nije ispravna jednobojna verzija grba dobijena fotokopiranjem grba u boji. Upotreba ne sme da bude nedolična.

Grb Beograda ima prioritet u prikazivanju u odnosu na sve druge grbove i ambleme osim na grb više političke zajednice. Prioritetno mesto je sa desne strane od centra, odnosno na levoj strani kada se gleda u kompoziciju.

Za upotrebu grba treba dozvola ili mišljenje Sekretarijata za informisanje (i u slučaju službene upotrebe). Komercijalizacija grba, po pravilu, podrazumeva naknadu. Upotreba bez dozvole ili protivno Odluci i Uputstvu podleže kaznenim odredbama. Postupak vodi Komunalna inspekcija.

Upotreba zastave Grada Beograda je stvar ponosa i nije potrebno odobrenje, ali nepravilna, neprimerena i nedolična upotreba koja vređa dostojanstvo Beograđana - podleže kaznenim odredbama. Preporučuje se zato prethodna konsultacija.

Kontakt:

Gradska uprava grada Beograda
Sekretarijat za informisanje

Kraljice Marije 1/XI, 11000 Beograd
tel. (011) 7157-812, 7157-455
e-mail: sanela.vidic@beograd.gov.rs

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KNJIGA GRAFIČKIH STANDARDA

Služba za informisanje je 2005. godine izradila "Knjigu grafičkih standarda Grada Beograda" koja sadrži osnovne elemente vizuelnog identiteta Grada Beograda i idejna rešenja za njihovu primenu. Ona je obavezujući dokument za sve koji koriste i primenjuju vizuelna obeležja Grada na štampanim materijalima i u elektronskim medijima. Nepoštovanje grafičkih standarda povlači odgovornost po gradskim propisima i propisima o autorskim pravima.

Po prvi put je uveden i logotip Beograda, u ćiriličnoj i latiničnoj verziji, ispod koga se uvek nalazi i zvanična Internet adresa www.beograd.rs.

DOWNLOAD

Ukoliko imate pozitivno mišljenje Sekretarijata za informisanje za korišćenje Osnovnog grba Grada za promotivne svrhe, možete ga preuzeti (download) u EPS formatu (286 KB) ili CDR12 formatu (227 KB), u svim varijantama upotrebe (ćirilica i latinica, crno-belo, kolor ili negativ), kao što je i prikazano na slici ispod.