plakat
Kulturni centar Beograda promo

Kulturni centar Beograda promo

Beogradska riznica

35. GODINA BEOIZLOGA: Pokloni i suveniri nose pečat raznolikosti „beogradskog identiteta” i autorske slobode

15.04.2026.

35. GODINA BEOIZLOGA: Pokloni i suveniri nose pečat raznolikosti „beogradskog identiteta” i autorske slobode
Veličina Slova

Beogradski izlog, smešten na jednoj od najfrekventnijih lokacija u gradu, u Knez Mihailovoj ulici, u neposrednoj blizini Trga Republike i Terazija, slavi 35. godina postojanja.

Beogradski izlog uspeo je da odoli mnogim tranzicijskim iskušenjima – dok je najveći broj prodavnica duž glavne gradske pešačke zone, Knez Mihailove ulice, tokom poslednjih decenija učestalo menjao svoju namenu i vlasnike, navodi se na zvaničnoj veb stranici Kulturnog centra Beograda

Svoj 35. rođendan Beoizlog obeležava u okrilju gradske institucije Kulturni centar Beograda, koja ga je osnovala i razvijala, ostavši veran prvobitnoj ideji – podsticanju stvaranja i distribucije autentičnih beogradskih suvenira. Pokloni i suveniri Beoizloga nose pečat raznolikosti „beogradskog identiteta”, prateći njegovu dinamičnu promenu, što je ovoj prodavnici omogućilo da bude jedino mesto u gradu u potpunosti posvećeno urbanom suveniru nastalom prema originalnim autorskim rešenjima umetnika i dizajnera, koji nisu tek puki predmeti, već nosioci emocija, priča i duha Beograda.

Od svog osnivanja u martu 1991. godine, Beoizlog neguje jedinstveni model saradnje, koji podrazumeva autorsku slobodu, produkcijsku podršku i dugoročnu valorizaciju rada autora stimulisanih kroz fer sistem isplata autorskih honorara i tantijema. Ovaj jedinstveni model saradnje čini Beoizlog pionirskim primerom održivog razvoja. Autorske kolekcije suvenira se kontinuirano osvežavaju, prateći trendove i potrebe kupaca, dok pojedini artikli postaju dugogodišnji favoriti. Upravo ova dinamičnost i spremnost na eksperiment čine ponudu Beogradskog izloga živom i relevantnom.

Kao posebno poglavlje u višedecenijskom postojanju, Beogradski izlog je, u saradnji sa autorima Marinom Dokmanović i Predragom Pantelićem, pokrenuo pitanje zaštite spomeničkog nasleđa, koristeći vizuelnu dokumentaciju fasadnih reljefa na objektima u Beogradu. Formirane su tri digitalne mape Beograda, uključujući i zemunske fasade, sa podacima o lokaciji reljefa, vremenskom periodu kada je određena zgrada podignuta, arhitekti koji ju je projektovao, kao i o autorima reljefa. Ove mape omogućile su sagledavanje i upoznavanje Beograda kroz novu, često nepoznatu i nesagledljivu vizuru.

Obeležavajući 35 godina postojanja, Beogradski izlog ostaje nezaobilazan na kulturnoj i turističkoj mapi Beograda, nastavljajući da razvija svoju misiju sa istim entuzijazmom i vizijom: da kroz kvalitetne i originalne proizvode predstavi autentičnost Beograda.

Podeli vest