nedelja, 18. septembar 2016.

Vesić: Zatekli smo četiri, a danas imamo 55 gradilišta u Beogradu

Gradski menadžer Goran Vesić gostujući na televiziji Studio B rekao je da do 2014. godine praktično nismo imali nijedno gradilište u Beogradu, izuzev nekoliko državnih investicija poput naselja Stepa Stepanović

– Ako želite da vidite kako se jedan grad ili zemlja razvija, dovoljno je da prebrojite kranove. U poslednje dve i po godine učinili smo zaista veliki napor da pokrenemo točak investicija. U trenutku kada je ova vlast dobila poverenje građana 2014. godine, Grad Beograd imao je tri otvorena gradilišta i jedno koje je bilo u sporu. Danas imamo 55 otvorenih gradilišta i šest na kojima je posao nedavno završen. U pitanju su gradilišta koje je gradio Grad Beograd, a vrednost kompletnih radova je oko 2.900.000.000 dinara. Inače, predviđena vrednost bila je za oko milijardu dinara veća, tačnije ušteda koju smo ostvarili iznosi 1.072.000.000 dinara, koji su sada preneti na druge projekte – istakao je Vesić.

Prema njegovim rečima, u narednih nedelju ili dve očekuje se  da počne rušenje zgrade saveznog MUP-a, gde je predviđena izgradnja poslovno-tržnog centra i stambenog kompleksa. 

– Radi se na Obilićevom vencu, u Dalmatinskoj ulici, gradi se nova zgrada Airport city, gradi se u Višnjičkoj Banji, a da ne pričamo o Beogradu na vodi, gde uveliko niču zgrade. Svi ti kranovi koje možete da vidite znače posao za građane, to je posao za građevinsku industriju i danas nema građevinske firme u Beogradu koja nije uposlena. Na našim tenderima u Direkciji za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda pobeđuju i firme iz unutrašnjosti, što je veoma važno jer Beograd mora da razvija i ostatak Srbije. Druga važna stvar je upošljavanje prateće građevinske industrije, a treća je naravno što će u svim novoizgrađenim objektima biti otorena nova radna mesta. Beograd je u poslednje dve godine, kada je gradnja i investiranje u sam grad u pitanju, primer kako bi jedan grad trebalo da se razvija. Grad Beograd je prvi put dobio svoje industrijske zone, formirali smo preduzeće „Industrijska zona“ koje pomaže investitorima u dobijanju informacija, ali i zemlje i infrastrukture pod povoljnijim uslovima, sve naravno u cilju većeg broja investicija – naveo je gradski menadžer. 

On je dodao da su u prošlosti gradovi iz unutrašnjosti bili mnogo brži u privlačenju investicija od Beograda. Nije bilo nijedne investicije u Sopotu, Mladenovcu ili Lazarevcu, ali kada su napravljene industrijske zone, SIEPA i ostale državne institucije koje dolaze u kontakt sa investitorima upoznate su sa kapacitetima gradskih opština. 

– Sada sve to imamo u Beogradu i u naredne dve godine moramo da imamo najmanje jednu investiciju u svakoj prigradskoj opštini kako bismo stvarali nova radna mesta – podvukao je Vesić.

Gradski menadžer kaže da je proširenje pešačkih zona i izmena saobraćajnih prioriteta uveliko u toku. Jedna od novina biće javni bicikli. 

– U Beogradu će uskoro građani biti u mogućnosti da koriste javne bicikle. Zaista se trudimo da imamo što više biciklističkih staza. Na jednoj od prethodnih sednica Skupštine grada doneli smo odluku o postavljanju stanica sa javnim biciklima. Donete su i odluke gde će biti postavljene, završavamo pripreme da se raspiše javno-privatno partnerstvo i nadam se da ćemo u narednih nekoliko meseci biti spremni za potpisivanje. Kada nađemo partnera, dobićemo mogućnost da građanima obezbedimo bicikle koje će moći da koriste i nakon što se prevezu na željenu lokaciju vrate u stanicu. To je nešto što postoji u svim većim evropskim gradovima, a ima veze naravno sa širenjem pešačkih zona. Čitav deo grada između Zelenog venca i Zmaj Jovine ulice biće pešačka zona. Već sledeće nedelje kreću radovi koji će Obilićev venac pretvoriti u pešačku zonu. U toku ove godine su urađeni ulice Vuka Karadžića, Cara Lazara i Zmaj Jovina i samim povećanjem površine pešačkih zona doći će i do veće potrebe za vožnjom bicikla – ističe Vesić.

Kada je u pitanju problem sa održavanjem liftova u zgradama, Vesić ističe da su liftovi vlasništvo vlasnika stanova, a ne Grada Beograda. 

– O liftovima u beogradskim zgradama brine „Gradsko stambeno” ili firme koje angažuju skupštine stanara. Mi pokušavamo da omogućimo građanima da zajedno uđemo u rešavanje problema sa liftovima. „Gradsko stambeno” će od oktobra pokrenuti novu akciju uređenja liftova putem ugovora koje će skupštine stanara moći da sklope sa „Gradskim stambenim”. Po tom ugovoru će građani moći da počnu sa kupovinom liftova i to na period otplate od pet godina. Veoma aktivno radimo sa nadležnim ministarstvom na izmeni Zakona o stanovanju i time ćemo rešiti generalno probleme liftova i fasada, jer ćemo sa stanarima rešavati ta goruća pitanja – poručuje Vesić.