utorak, 25. jul 2017.

Nikodijević: Grad Beograd odgovoran prema Beograđanima i njihovom novcu

Budžet Beograda je bio zadužen 1,1 milijardu evra i dug koji je vraćen za ove tri i po godine je oko 400 miliona evra jer se mi od 2013. godine nismo zaduživali kod stranih i domaćih banaka, već smo radili iz tekućih poslovanja i reorganizovali čitav sistem, javna preduzeća i sistem funkcionisanja gradske uprave i službi, rekao je predsednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević u razgovoru za portal „Telegraf”. 

– Tako smo uspeli da uštedimo dosta novca i refinansiramo obaveze koje smo imali prema bankama i, što je najvažnije, da stvorimo zdrav sistem iz koga možemo dalje da razvijamo Beograd. Ono što je nama bilo važno, jeste da pre svega smanjimo gubitke i troškove u javnim preduzećima. Gotovo sva preduzeća su do 2013. bila subvencionisana od Grada Beograda, što je bilo jako loše. Uspeli smo za ove tri i po godine da uvedemo red u funkcionisanje komunalnih sistema i oni danas donose prihode Gradu Beogradu. Od minusa koji je bio ogroman, danas možemo da računamo na između četiri i pet milijardi dinara prihoda – rekao je Nikodijević.

Nisu svi komunalni sistemi stali na noge, ostali su GSP „Beograd” i „Sava centar” i oni moraju da imaju određenu vrstu dotacija, kaže Nikodijević.

– Postoji mnogo razloga zašto je to tako. Kada je u pitanju „Sava centar”, on je izgrađen pre mnogo godina i radio je po drugim principima. Zgrada je ogromna, energetski neefikasna i po tržišnim uslovima ne može da opstane. Zato imamo ideju o javno-privatnom partnerstvu. Neophodna je investicija u rekonstrukciju čitavog objekta, pre svega zamenu stakala, zatim novu mrežu, koja će smanjiti potrošnju električne i toplotne energije. Nadam se da ćemo do kraja godine naći zajedničko rešenje. Bila je ideja da ponudimo javno-privatno partnerstvo na 20, 25 ili 30 godina, zavisno od računice, da uvežemo hotelski sektor i privredu i dovedemo profesionalni menadžment koji će se baviti isključivo kongresnim i zdravstvenim turizmom. Kada je u pitanju GSP, svi znamo da imamo problem sa ovim preduzećem. Nažalost, najveći problem potiče od neplaćanja karata, i to je ono što ga čini gubitašem. Jednostavno, kada bi svi građani na dnevnom nivou plaćali cenu karte i plaćali mesečne pretplatne karte, GSP bi u roku od tri godine imao sva nova klimatizovana vozila, bolji komfor, veći broj linija i bolji red vožnje. Moramo da tražimo efikasnije rešenje za naplatu karata i smanjenje broja ljudi koji se voze bez karte. Kada nađemo taj sistem, i GSP će biti preduzeće koje neće biti gubitaš. Ovo nije problem samo ove vlasti, ovoj problem koji traje 30 godina. I mi tragamo za tim rešenjem još uvek, ali i pored toga se trudimo da građani ne budu kažnjeni, bar ne oni koji plaćaju redovno kartu. Ove godine smo nabavili nove autobuse, kako bismo zamenili one koji su stariji više od 10 godina i koji nisu klimatizovani. Nabavili smo prvih pet elektroautobusa, kao probni sistem, što se pokazalo kao veoma efikasno i građani su ih prihvatili. Do kraja godine imaćemo još 30 zglobnih autobusa za GSP, a nabavili smo preko 50 solo autobusa ove godine – rekao je Nikodijević, naglasivši da su ostala preduzeća od gubitaša postali ozbiljne profitabilne firme.

On je istakao da  su otpočeli veliki radovi kada je u pitanju komunalna infrastruktura.

– Prvo smo pokrenuli javno-privatno partnerstvo za izgradnju fabrike za preradu otpadnih voda. Kada završimo interceptor i konkurs za javno-privatno partnerstvo do kraja godine, verujem da već sledeće godine možemo da počnemo izgradnju fabrike u Velikom Selu i još pet manjih fabrika uzvodno od Velikog Sela. Mislim da ćemo uspeti da u narednih nekoliko godina sistem otpadnih voda u potpunosti stavimo pod kontrolu, što će biti veliki napredak, koji možda nije vidljiv golim okom. To su velike investicije od preko 300 miliona evra, to su skupe tehnologije. Prvi put smo doneli Strategiju razvoja vodovodne i kanalizacione mreže po kojoj do 2025. godine čitav Beograd mora biti pokriven vodovodnom i kanalizacionom mrežom. Morate da date ljudima, vodu, struju, asfalt, prevoz, školstvo i zdravstvo. To su osnovne stvari. Kada date svim građanima to, onda sistem nadograđujete. Upravo prema ovih šest parametara merite kvalitet života u nekom gradu – ističe Nikodijević.

On je dodao da je prošle godine urađeno 37 kilometara vodovodne mreže, završen Makiš 2, i da je u toku rekonstrukcija Makiša 1, čime će se obezbediti stabilno snabdevanje Beograda vodom za narednih 20 godina.

–  Sada pokušavamo da tamo gde nema dovoljnog kapaciteta vode, napravimo nove vodovode. Imamo problem u podavalskim naseljima, Mladenovcu i u Kaluđerici. Sada radimo vodovod od Mladenovca prema Rakovici, koji je dugačak 52 kilometra, od čega smo završili 27 kilometara. To su stvari koje morate da uradite. Takođe, radimo nove zdravstvene stanice, vrtiće, škole, opremamo kabinete, gledamo da uhvatimo korak sa ostatkom sveta. To su oni dnevni poslovi, koji vas teraju da svakodnevno učinite ponešto da nekome bude bolje u Beogradu. To je jedna stvar, a na to dolazi nadogradnja, veliki, krupni infrastrukturni projekti – rekao je predsednik Skupštine grada.

Nikodijević ističe da je samo u toku ove godine do maja meseca izdato 40 građevinskih dozvola, što je ukupno oko 450 hiljada kvadrata novih objekata.

– Ono što je značajno jeste da smo otkočili sistem. Skupština grada je usvojila oko 150 planova detaljne regulacije. Za šta je prethodnoj vlasti trebalo 10 godina, mi smo uradili za tri i po godine. Ti planovi su važni, jer omogućuju da brže možete da izdajete dozvole, da uređujete jasna pravila šta gde sme da se radi i da oni koji dolaze da investiraju budu sigurni da će njihov novac biti obezbeđen i zaštićen od zloupotreba. U ovom trenutku u Beogradu ima 500 gradilišta. Grade se ogromni projekti, pre svega kao privatne investicije. Važno je da dolazi kapital iz inostranstva i da je Beograd prepoznat kao atraktivna destinacija, u trenutku kada fali novac u čitavom svetu. To znači da su investitori stekli sigurnost i da postoji ekonomska perspektiva. Zar mislite da bi „Hilton” ili „Kempinski” gradili hotele u Beogradu da nemamo potencijal? Mi smo seli i sa novim vlasnicima lokacije kod bivšeg hotela „Jugoslavija”, kako bi se otkočio proces gradnje. Imate priliku da vidite „Skajlajn”, koji se gradi u Kneza Miloša, da se gradi „Ada mol”, jedan od najlepših kompleksa, koji će imati futuristički izgled, izgrađen je „Bigfešn” na Paliluli, još veći biće izgrađen na Vidikovcu, u prostoru bivše fabirke „Rekord” u Rakovici je izrađen ritejl centar, do septembra će biti završen centar u Rajićevoj ulici kao svojevrsna atrakcija, a kruna svega biće Beograd na vodi, koji se radi dobrom dinamikom – istakao je Nikodijević.

Nikodijević naglašava da Grad Beograd nema višak novca, već veći prihod u budžetu.

– Viška nikada nećemo imati, koliko god novca da imamo, mi ćemo znati kako da investiramo, pošto imamo spremne projekte i znamo kako novac građana da uložimo. Ono što izuzetno raduje, da posle mnogo godina imamo rebalans ne zato što su prihodi smanjeni, već povećani. Prihodi su povećani pre svega zbog većeg broja zaposlenih i imamo povećane transfere od poreza na zarade. To znači da se u Beogradu otvaraju nova radna mesta, prvi put smo spali ispod 100 hiljada, trenutno smo na 92 hiljade nezaposlenih. Drugo jesu pregovori sa EBRD-om, gde smo uspeli da refinasiramo jedan kredit, tako da smo uspeli da uštedimo u budžetu oko tri milijarde dinara i to su jako dobre stvari. Taj novac ne ide samo za socijalna davanja, ide i za obrazovanje i za infrastrukturu. Ono što je bitno u vezi sa socijalnom politikom, jeste da bude zasnovana na realnim osnovama. Da biste nekom dali socijalnu pomoć, vi taj novac prvo morate da zaradite, pa tek onda date. Ako niste zaradili, šta onda dajete? Zatekli smo sistem gde je neko davao velika socijalna davanja, a nije ih zaradio. Onda smo došli do situacije da su dugovi, odnosno neisplaćena rešenja za socijalnu pomoć za 11 meseci. Da bismo izbegli domino efekat, u jednom trenutku smo smanjili socijalna davanja i prekinuli nerealnu politku. To nije lako, ali je odgovorno prema građanima Beograda. Tada smo rekli kada stavimo finansije na zdrave godine, onda ćemo početi i sa realnim socijalnim davanjima onima kojima je pomoć najpotrebnija. I to sada radimo. Upravo to je naša politika, odgovornost prema građanima i odgovornost prema trošenju novca građana. Vodili smo računa da u ovim vremenama ekonomske konsolidacije Grada Beograda teret te konsolidacije ne snose oni koji su najsiromašniji. Mi njima nikada nismo oduzeli one prinadležnosti, koje imaju od grada. Ali, na svu sreću, danas se nalazimo u situaciji da smo zaradili dovoljno novca da možemo da pomognemo ljudima – rekao je Nikodijević.