utorak, 22. oktobar 2019.

„Odužujemo se rodoljubima – scena Francuska” ispred Spomenika zahvalnosti Francuskoj

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i ambasador Republike Francuske Žan Luj Falkoni prisustvovali su danas, u okviru manifestacije „Dani slobode”, scenskom prikazu „Odužujemo se rodoljubima – scena Francuska” ispred Spomenika zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu. Manifestaciji su prisustvovali i zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović, član Gradskog veća Dragomir Petronijević, sekretar za kulturu Ivan Karl, direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda Olivera Vučković, kao i predstavnici diplomatskog kora.

Tom prilikom izvedena je scena dijaloga kralja Aleksandra Karađorđevića i francuskog generala Pijarona de Mondezira povodom otkrivanja Spomenika zahvalnosti Francuskoj 1930. godine.

Obraćajući se prisutnima, član Gradskog veća Dragomir Petronijević istakao je da će u narednim danima, u okviru „Dana slobode” biti slavljena po jedna saveznička zemlja, kao i da je logično da prva zemlja bude Francuska, naš najveći saveznik u oba svetska rata.

– Oni su ti koji nisu žalili ni svoje živote, ni ratnu tehniku niti finansije da zaštite srpski narod. General Pijaron de Mondezir mnogo se angažovao da srpska vojska sa jadranske obale dođe do Krfa. Ponosni smo na srpsko ime i prezime, ponosni na svoju zemlju, na našu istoruju, junaštvo naših ljudi, ali ponosni i na naše prijatelje Francuze. Oporavljeni, zajedno sa generalom Bojovićem i De Mondezirom, vratili su se i probili Solunski front, gde su bili među najboljima i u jurišima brži od savezničkih konjica. Nekada nam se zamera da smo previše ponosni, ali mi mislimo da imamo na koga i nastavićemo ponosno da branimo našu zemlju, da je razvijamo i poboljšavamo prijateljstvo sa višedecenijskim prijateljima poput Francuske, nastavićemo da se borimo za mir, da naši mladi ostanu u svojoj zemlji, da pobeđujemo u investicijama, na matematičkim takmičenjima i produbljujemo dobre odnose sa drugima. Dobre odnose između naših zemalja prate i dobri lični odnosi predsednika Vučića i Makrona, mnoge projekte zajednički radimo i mi na lokalnom nivou se trudimo da ih sve sprovedemo – kazao je Petronijević.

Ambasador Republike Francuske Žan Luj Falkoni podsetio je da je Spomenik zahvalnosti Francuskoj podignut u znak sećanja na zajedničke žrtve na Solunskom frontu.

– Motivi koji se nalaze na spomeniku, rezultat virtuoznosti vajara Ivana Meštrovića, na izuzetan način svedoče o herojstvu i žrtvovanju koje je zanavek utkano u istoriju na Krfu. Povlačenje srpske vojske kroz vrleti Albanije koje je na Krfu dočekala francuska vojska je osnova za sve ovo. Moja zemlja, Francuska, ponosna je što je mogla da ima odlučujuću ulogu i omogućila srpskoj vojsci da se osnaži pre nego što je nastavila bitke na Solunskom frontu i oslobodila svoju zemlju. Bio sam u prilici da osetim to prijateljstvo i u Zaječaru, gde smo prošle nedelje obeležili 101. godišnjicu oslobođenja grada, što je otvorilo put i za oslobođenje Beograda. General Mondezir nije samo povezan sa kapitalnim događajima na Solunskom frontu već i sa kraljem Petrom, sa kojim je delio odlučnost, hrabrost i samoodricanje. Kao što često biva, heroji su skromni, te se tako i De Mondezir vratio posle rata u Francusku i otišao u penziju. Za nekoliko dana, 11. novembra, Francuska će obeležiti Dan primirja, setiće se svojih predaka, a i tada će se setiti i žrtava srpskog naroda koji je od oktobra 1915. do februara 1916, za nekoliko nedelja golgote, izgubio 225.000 muškaraca, žena i dece. Deca iz Francuske škole tim povodom pevaće pesmu „Kreće se lađa Francuska”, koja evocira sećanje na zajedničke događaje, tragične i slavne – kazao je ambasador Francuske.

General Pijaron de Mondezir prvi je stradanje Srba kroz Albaniju nazvao Albanskom golgotom, što je ujedno i naslov njegovog dela. On je tokom 1915. i 1916. godine bio komandant specijalne misije francuske vojske koja je bila zadužena da proceni stanje srpskih vojnika, koji su se u tom trenutku povlačili preko Albanije. De Mondezir je taj koji je odabrao Krf za odredište na kojem će se srpska vojske oporaviti i sa kojeg će krenuti u pobedničku bitku. On je dobio naređenje da spase i osposobi barem 50.000 vojnika, ali je iz Albanije spaseno više od 125.000 vojnika, te je ocenjeno da je njegova misija bila i više nego uspešna. Za svoje zasluge odlikovan je Ordenom jugoslovenske krune, Ordenom Belog orla i Krsta Karađorđeve zvezde.