ponedeljak, 9. decembar 2019.

Otvorena izložba posvećena ruskom arhitekti Nikolaju Krasnovu

Pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović otvorio je danas, zajedno sa ministrom kulture i informisanja Vladanom Vukosavljevićem, izložbu „Nikolaj Krasnov” u Starom dvoru povodom otkrivanje spomenika ovom velikom ruskom arhitekti, na dan kada se obeležava 80 godina od njegove smrti. Otvaranju je prethodio dramski prikaz njegovog života po tekstu Milovana Vitezovića, a u izvođenju dramskih umetnika Sava Radovića i Lepomira Ivkovića.

Mladenović je naglasio da je zahvaljujući ministru kulture Vukosavljeviću, koji je podneo predlog 2015. godine Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Grada Beograda, Nikolaju Krasnovu data jedna od ulica u Beogradu. 

– Za ove četiri godine, nekadašnja Avalska ulica na Vračaru promenila je naziv u Ulicu Nikolaja Krasnova, dobila je i spomen-ploču, a danas otkrivamo i spomenik. Takođe, izdali smo i monografiju „Album sećanja”, autora Dragomira Acovića, koja je predstavljena 2018. godine i prevedena na ruski jezik – naveo je Mladenović i dodao da je u Beogradu prikazan i dokumenatrni film o ovom arhitekti, koji će i danas biti prikazan u Pozorištu DADOV.

On je istakao da se Grad Beograd trudi da na pravi način istakne velike vrednosti našeg grada. 

– Nadam se da smo uspeli da se u poslednjih pet godina bar malo odužimo ljudima koji su zadužili našu zemlju i naš grad, da ta, pa skoro sakrivena dela otkrijemo i sklonimo veo sa tih sjajnih građevina, velelepnih enterijera i drugih umetnina – rekao je pomoćnik gradonačelnika.

Podsetio je da je Krasnov kao ruski emigrant došao u Beograd 1922. godine i nastanio se u naš grad, gde je nastavio da radi. 

– Veliki broj ruskih emigranata učinio je da Beograd danas izgleda drugačije, da se njegovo demografsko stanje promeni i utiče na beogradsku kulturu. Srbija je nakon Prvog svetskog rata imala 250 inženjera, a nakon ruske emigracije čak 1.500. Tako da danas kada govorimo o Krasnovu, govorimo o ruskoj plejadi koja je zadužili naš grad, a arhitekta kog se danas sećamo je simbol te veze srpskog i ruskog naroda – poručio je Mladenović i podsetio da su njegova dela, između ostalog, i rekonstrukcija Crkve Ružice na Kalemegdanu, projektovanje zgrada Vlade Republike Srbije, Arhiva Srbije, Ministarstva inostranih poslova, crkve na Oplencu, mauzoleja na Lovćenu i mnogih drugih. 

Ministar Vukosavljević je podsetio da su ruski i srpski narodi pružali jedni drugima pomoć u teškim istorijskim trenucima, te da su tako ruski emigranti svoj dom našli u Srbiji koja je dobila vrhunske umetnike, inženjere, lekare, čestite i pametne ljude.

– Doneli su sa sobom znanje i veštine i pomogli nam da obnovimo ranjenu zemlju i podignemo intelektualnu elitu. Dobili su značajno mesto u našem društvu i oni su procvetali, svako u svojoj oblasti, i udahnuli novu energiju i novi život našem narodu. To je sve bila još jedna potvrda naših čvrstih i prijateljskih veza – naveo je ministar.

On je objasnio da je u to vreme samo ruskih arhitekata tadašnja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca primila oko hiljadu, kao i da su u Srbiji dobili priliku da nastave svoje karijere.

– Krasnov je obraćao pažnju na svaki detalj monumentalnih građevina, koje su projektovane tako da menjaju izgled Beograda. U grad koji je rastao, utisnuo je pečat snažne prestoničke arhitekture. Objekti građeni po njegovim zamislima i danas svojom estetikom skreću pažnju prolaznika i ubrajaju se u značajne građevine visoke kulturne i arhitekstonske vrednosti, bilo da su stambene zgrade, crkvena arhitektura ili administrativna zdanja – rekao je Vukosavljević i dodao da se na današnji dan otkriva spomenik kojim se odaje naša počast što je došao u Srbiju kojoj je preneo svoj raskošni umetnički dar. 

Na izložbi su govorili i ambasador Ruske Federacije Aleksandar Bocan-Harčenko, predsednik Međunarodnog fonda jedinstva pravoslavnih naroda Valerij Aleksejev, šef Uprave za međunarodne projekte Grada Moskve Sergej Bondarenko i praunuk Nikolaja Krasnova Sem Smol.

Ambasador Aleksandar Bocan-Harčenko je rekao da Srbi gaje srpsko-ruske odnose i pre današnjeg dana, a da je otkrivanje spomenika nešto što će na te odnose uvek podsećati i ulepšavati grad. 

– Zahvaljujem rukodstvu države, Grada Beograda i vajaru Nebojši Savoviću Nesu na ovom veoma važnom projektu za naše odnose i našu istoriju – poručio je ambasador. 

Govoreći o tim teskobnim godinama Rusije, Bocan-Harčenko je poručio da nije ništa konačno uništeno, te da je s vremenom sve obnovljeno. 

– Nasleđe Krasnova opstalo je kako u Srbiji tako i u Rusiji. Jedno od najpoznatijih je dvorac na Jalti na Krimu, koji i danas pleni svojom velelepnošću. Nasleđe koje je Nikolaj ostavio Srbiji je velika i jaka spona koja će naše prijateljstvo i bratsvo učiniti večnim, trajnim i čvrstim – rekao je ambasador. 

Specijalni gost današnjeg programa bio je praunuk Nikolaja Krasnova Sem Smol, koji je zbog otkrivanja spomenika došao u Beograd prvi put, a zatim je prepričao svoje porodične događaje i sećanja na svoje rusko poreklo.

– Spomenik je urađen u kamenu, jer je to materijal sa kojim je Krasnov radio. Izrađen je po uzoru na fotografiju na kojoj moj pradeda sedi za svojim stolom i okružen je svojim saradnicima, jer početak stvaranja je za stolom, na praznom papiru i odatle sve počinje. Iskreno zahvaljujem Gradu Beogradu na prilici da predstavljam svoju braću i rođake, kao i praunuke tako talentovanog čoveka. Posebno zahvaljujem pomoćniku gradonačelnika Andreji Mladenoviću na njegovoj velikoj želji da se obeleži sećanje na Krasnova – rekao je Smol.

Događaju su prisustvovali članovi Gradskog veća Elena Bilić, Fadilj Eminović, Vladimir Jestratijević i glavni urbanista Marko Stojčić.