utorak, 26. januar 2021.

Predstavljena knjiga „Nemanjići” Luke Mičete

Knjiga „Nemanjići”, autora Luke Mičete, predstavljena je danas u Starom dvoru. U knjizi je obrađena srpska srednjovekovna istoriografija, a povod je završetak Hrama Svetog Save i otkrivanje spomenika ovom velikom vladaru.

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić rekao je da će jednog dana, kada se bude pisala istorija Srbije, ovaj period biti označen, između ostalog, kao vreme kada se Srbija vratila istorijskom sećanju, kada je počela da neguje kulturu sećanja i poštuje svoju istoriju. 

– Nemanjići su neizbrisiv deo, veoma važan segment naše istorije i dinastija koja zaslužuje našu posebnu pažnju. Nemanjići su vladali Srbijom više od dva veka, dali su 11 vladara i za vreme njihove vlasti Srbija je napredovala, postala moderna država u tadašnjem vremenu i po merilima tadašnjeg doba. Naravno, Nemanjići nisu naša jedina srednjovekovna dinastija i nikada mi nije bilo jasno zašto mi kao narod „ne komuniciramo” sa srednjim vekom. Neverovatno je da nemamo nijednog srednjovekovnog vladara na našoj novčanici. Ponašali smo se kao da je naša istorija počela 1804. godine, koja jeste važna i slavna, ali nije jedino što imamo od svoje istorije – istakao je Vesić.

Ovo vreme kada se okrećemo srednjovekovnoj istoriji jeste vreme kada učimo da je kultura sećanja važan deo kulture svakog naroda, naveo je Vesić i dodao da je srećan i ponosan što ćemo sutra dobiti spomenik Stefanu Nemanji.

– Stefan Nemanja je rodonačelnik naše najznačajnije srednjovekovne dinastije i upravo njegovi sinovi Rastko – Sveti Sava i Stefan dovršili su delo koje je on započeo. Stefan je napravio modernu državu, čije je oličenje kraljevska kruna koju je dobio, a Rastko se izborio za autokefalnost srpske crkve. To su nam ostavili zauvek. Ostali njihovi potomci nastavili su da šire državu i jačaju je. Nažalost, naš srednji vek je grubo prekinut u 15. veku i možda je to i razlog što neke generacije u 19. veku nisu toliko obraćale pažnju na srednji vek, jer je 19. vek stvorio neke nove heroje koji su se borili za oslobođenje. Činjenica je da naša država do završetka Prvog svetskog rata nije bila bogata, bila je siromašna, seljačka država. Tako je naš najznačajniji spomenik, do spomenika koji sutra otkrivamo, knezu Mihailu, koji je podignut ličnim sredstvima kneza Milana, a što je bila ušteđevina Miloša i Mihaila – pojasnio je Vesić.

Kako je rekao, posle Prvog svetskog rata ušli smo u državu gde je istorija postala deo kompromisa i nije bilo poželjno isticati samo naše vladare zato što su morali da se prave kompromisi sa drugim narodima. 

– Prema prvom projektu na Mostu bratstva i jedinstva, pre rata se zvao Most kralja Aleksandra, trebalo je da stoje četiri statue, Stefanu Nemanji, caru Dušanu, kralju Tvrtku i kralju Zvonimiru. Javnost se pobunila i odustalo se od te ideje. To je bila prilika da Stefan Nemanja dobije spomenik u Beogradu, ali opet u kompromisu sa nekim drugim narodima, vladarima, koji nisu toliko značajni kao Stefan Nemanja – kazao je Vesić.

Kako je istakao, trebalo je da sačekamo da prođe četvrtina 21. veka da bismo konačno dobili spomenik Stefanu Nemanji i počeli da pišemo o Nemanjićima, da o njima izdajemo knjige, da učimo na njihovom primeru i čuvamo našu svetlu i slavnu istoriju. 

– Zbog toga je ova knjiga značajan doprinos. Jednog dana kada se bude govorilo o toj obnovi kulture sećanja, ono što je Luka Mičeta uradio poslednjih godina, uključujući i ovu knjigu, sasvim sigurno će se ocenjivati kao veliki doprinos. Posebno je značajno sada kada nove generacije žive u potpuno drugom dobu, kada se malo čita, te je ovo poslednji trenutak da mlađe generacije saznaju ko su bili Nemanjići. Zato i rodoslov Nemanjića, koji se nalazi u postamentu spomenika Stefanu Nemanji, značiće mnogo više za obrazovanje mladih generacija, jer teško da su to mogli negde da vide. To se ne dešava samo kod nas, već i svuda u svetu – naglasio je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je najavio da će Beograd dobiti spomenik još jednom Nemanjiću, kralju Dragutinu, koji je značajan zato što je Beograd pod njegovom vlašću prvi put postao deo Srbije. 

– Ove godine spomenik dobija i despot Stefan Lazarević za čije vlasti je Beograd postao glavni grad Srbije prvi put u svojoj istoriji – rekao je Vesić i dodao da se tako odgovorni narodi odnose prema svojim vladarima.

On je zahvalio Luki Mičeti i svima koji su učetvovali u izdavanju ove knjige, kao i Domu omladine, suizdavaču knjige. 

– Grad će nastaviti da pomaže ovakve i slične projekte. Važno je da država prepozna njihovu vrednost i stane uz njih, jer je to prava vrednost – zaključio je Vesić.

Autor knjige Luka Mičeta je istakao da je povod za knjigu bila najava završetka Hrama Svetog Save i otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji na Savskom trgu.  

– Život je najstabilniji na tri oslonca – kada imamo crkvu, spomenik i knjigu – istakao je Mičeta i zahvalio zameniku gradonačelniku Goranu Vesiću na promociji ove, kao i prethodnih knjiga koje obrađuju srpske srednjovekovne vladare.  

On je podsetio da je srpska srednjovekovna istoriografija obrađena do tančina i da su naši istoričari odgovorili na sve dileme iz tog perioda. 

– Zahvaljujem velikim našim istoričarima s kojima sam imao čast da sarađujem i koji su me podržali, poput Mirjane Živojinović, Jovanke Kalić, Tamare Ognjević, Ljubomira Maksimovića, Siniše Mišića, Radivoja Radića, Marka Šujice, Olivera Tomića, Srđana Pirivatrića, Aleksandra Uzelca i Marka Aleksića – naveo je Mičeta. 

Arheolog i istoričar Marko Aleksić rekao je da se radi o hrabrom poduhvatu i, pre svega, kapitalnom delu u sadržajnom i izdavačkom smislu. 

– Impresioniran sam samopouzdanjem i hrabrošću sa kojom se autor upustio u ovaj veliki zadatak. U ovom delu oseća se kako autor uspeva da odvoji bitno od nebitnog, te da u ogromnoj epohi dugoj 200 godina odabere ono što je važno sa opšteg i ključnog stanovišta. Čitaocu se pruža prilika da pronikne u dublji smisao svih istorijskih činjenica i u tome je autor Luka Mičeta nenadmašan, jer čitalac stiče poverenje u njega – naglasio je Aleksić.

Novinarka Sanja Lubardić Anđelković je naglasila da Luku Mičetu znamo kao vrsnog novinara koji je sačuvao profesionalnu i ličnu čast i „radio mnogo više za društvo nego za sebe time što se opredelio za popularnu istoriografiju”. 

Ona je navela da će uvek dati medijski prostor u emisijama koje uređuje svemu što Mičeta bude radio jer, kako je naglasila, važno je da se Srbi i Beograđani okrenu najvrednijem što imamo. Podsetila je da smo decenijama unazad imali skoro potpuno ignorisanje Nemanjića, što je počelo da se menja.