četvrtak, 30. jul 2020.

Usvojene odluke o podizanju spomenika Meši Selimoviću, Milošu Crnjanskom, Jovanu Jovanoviću Zmaju i imenovanju ulice po Blagoju Jovoviću

Odbornici Grada Beograda uvojili su na današnjoj sednici odluke o podizanju spomenika Meši Selimoviću, Milošu Crnjanskom, Jovanu Jovanoviću Zmaju, kao i Odluku o imenovanju ulice u prestonici po Blagoju Jovoviću.

Predsednica Komisije za spomenike i nazive trgova i ulica Andrea Radulović je istakla da su oni svojim zalaganjem, znanjem, umećem, humanošću i stvaralaštvom doprineli procvatu srpske kulture.  

– Oni zaslužuju spomen-obeležja i da ih zauvek pamtimo i čuvamo od zaborava. Svakom ovom odlukom pokazujemo da brinemo o velikim ličnostima koje su dale neverovatan doprinos u razvoju kulture, ali i društva u kome živimo. Zato ćemo nastaviti da radimo ono što najbolje umemo, a to je da čuvamo sećanje na vrlo značajne ljude Beograda i Srbije tako što ćemo podizati spomen-obeležja, imenovati ulice i trgove i čuvanjem naša kulturna dobra – istakla je Radulovićeva.

Kada je reč o Predlogu odluke o podizanju spomenika Meši Selimoviću, nastalog na osnovu usvojene inicijative Gorana Vesića u svojstvu građanina, spomenik našem velikom književniku bio bi podignut na platou na uglu ulica Kralja Petra i Gospodar Jovanove. 

Andrea Radulović je podsetila da veliki srpski i jugoslovenski književnik Meša Selimović svojim književnim delima, doprinosom razvoju mnogih institucija kulture, kao i samim odnosom prema svojoj naciji zaslužuje da mu se danas, posle skoro 40 godina nakon njegove smrti, odužimo na dostojan i prikladan način. 

– Svoje poslednje godine života, Meša Selimović proveo je u Beogradu, gradu u kojem je studirao, kome se povremeno vraćao, shvativši definitivno da u njemu želi da zajedno sa svojom porodicom i prijateljima provede poslednju etapu svog života. On se iz ličnih tragedija, teškog detinjstva i turbulentnih ličnih, regionalnih i svetskih okolnosti okrenuo književnom stvaralaštvu i kao najveći svetski umetnici izvukao inspiraciju iz nedaća svog života da bi stvorio neprolazna dela. Ta dela su danas deo srpske istorijske i kulturne baštine i duboko verujem da smo svi mi, kao nacija, dužni da čuvamo sećanje na život i delo Meše Selimovića – istakla je Radulovićeva.

Kada je reč o Predlogu odluke o podizanju spomenika Milošu Crnjanskom, ona je takođe naglasila da je na osnovu usvojene inicijative Gorana Vesića ovo još jedan dokaz da se čuva sećanje na velike ljude, kulturne stvaraoce i književne velikane.  

– Lokacija za podizanje spomenika Crnjanskom bila bi glavna aleja u parku Tašmajdan, gde bi bio okružen spomen-obeležjima Desanki Maksimović, Miloradu Paviću i uskoro spomenikom Vasku Popi. Predstavljaće jedinstvenu celinu, zajedništvo velikih pisaca i pesnika i njihove neprolazne književnosti – istakla je Andrea Radulović i dodala da je Crnjanski, književnik sa dušom velikog patriote, ostavio za sobom neizbrisiv trag, svoja najveća dela. 

Kako je istakla, ostavio je i neizbrisiv trag u Evropi neiscrpnim diplomatskim zalaganjem za svoju zemlju Srbiju.  

– Njegov roman „Seobe” proglašen je od Srpske kraljevske akademije najboljim romanom na srpskom jeziku u 20. veku. Možda zbog svojih antikomunističkih ideja i nije bio dovoljno priznat, za razliku od drugih pisaca manje je poštovan, te je upravo to razlog više da mu se kao društvo odužimo danas na primeren način podizanjem spomenika i čuvanjem od zaborava – naglasila je Andrea Radulović. 

Ona je navela i da je inicijativu za podizanje spomenika Jovanu Jovanoviću Zmaju podnela Pokrajinska vlada Vojvodine. Trebalo bi da spomenik bude podignut na uglu ulica Zmaj Jovine i Obilićevog venca, ispred biblioteke koja nosi njegovo ime. 

– Imajući u vidu doprinos Jovana Jovanovića Zmaja srpskoj kulturi, kao i činjenicu da je ostavio trag i kao „narodni” lekar koji se trudio da svima pomogne, prevashodno Srbima na prostoru današnje Vojvodine, kao i onima u Kraljevini Srbiji, opravdano bi bilo da se Jovanu Jovanoviću Zmaju na dostojan način oda počast postavljanjem spomenika u Beogradu – istakla je Andrea Radulović. 

Odbornici su usvojili i Odluku o imenovanju ulice po Blagoju Jovoviću. Inicijativu je podneo Goran Vesić, a predviđeno je da se Zagorska ulica u Zemunu preimenuje u Ulicu Blagoja Jovovića.

– Blagoje Jovović je 10. aprila 1957. godine izvršio ljudsku pravdu pucajući u najvećeg zlotvora srpskog naroda – Antu Pavelića, ustaškog vođu u Argentini. Imenujući ovu ulicu po njemu, Grad Beograd ukazuje počast srpskom heroju za njegov herojski čin, i to nakon što je decenijama bio nepoznat za srpsku istoriju i predanje – rekla je Radulovićeva.