sreda, 5. oktobar 2016.

Mali: Nikolaj Krasnov ostavio neizbrisiv trag u arhitekturi Beograda

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali i ministar u Vladi Moskve Sergej Čerjomin otkrili su danas spomen-ploču Nikolaju Krasnovu na Vračaru, u ulici koja odnedavno nosi ime čuvenog ruskog arhitekte. Gradonačelnik je tom prilikom ocenio da je Nikolaj Krasnov svojim radom i stvaralaštvom ostavio izuzetno važan i neizbrisiv trag u arhitekturi i urbanizmu Beograda. 

– Arhitekta Krasnov projektovao je neka od najlepših zdanja u našem glavnom gradu, kao što su zgrada Ministarstva finansija i zgrada Arhiva Srbije. Radio je ovaj neumorni graditelj i na obnovi crkve Ružice na Kalemegdanu i drugim velelepnim objektima u Beogradu, ali i u drugim gradovima širom Srbije. Krasnov je pre mnogo godina uspostavio graditeljske mostove između Srbije i Rusije i na taj način doprineo bližem povezivanju naša dva naroda – rekao je Mali.

Gradonačelnik je dodao da su arhitektonska dela ovog stvaraoca prepoznatljiva kako među stručnom javnošću, tako i među građanima koji se uvek iznova dive lepoti zdanja koje je osmislio i projektovao. 

– Zato je obaveza svih nas da i u budućnosti uspostavljamo trajne mostove kulturnog i svakog drugog zajedništva između srpskog i ruskog naroda. Grad Beograd pamti i ne zaboravlja ljude, umetnike, stručnjake, prijatelje koji su utkali i poklonili deo svoje životne i radne energije ovom gradu. Nadamo se da će i ovaj današnji događaj doprineti boljoj saradnji na svim poljima – naveo je Mali.

On je najavio da će se naredne godine podići i spomenik Krasnovu u parku Manjež, čime će mu se još jednom pokazati zahvalnost i odati priznanje za sve što je uradio. 

Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Čepurin je podsetio da je Krasnov rođen u moskovskoj guberniji, te da je dvanaest godina bio na funkciji glavnog gradskog arhitekte. Ipak, najveća dela ostavio je na Krimu, gde je projektovao više od 50 građevina, između ostalih Livadijski dvorac, ali i u našem glavnom gradu, gde je učestvovao u gradnji više od 60 objekata. Zbog toga ga je nazvao „rusko-srpskim arhitektom”.

– Otkrivajući spomen-ploču odajemo počast čoveku koji je arhitektonski oblikovao Beograd dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka i koji je za njega postao druga rodna kuća. To je danak za svih 90 hiljada ruskih emigranata, koji su nakon revolucije napustili svoju zemlju i u ovoj pronašli svoj nov dom – rekao je Čepurin.

Sergej Čerjomin je zahvalio gradskim vlastima i Beograđanima koji čuvaju uspemenu na Krasnova i druge ruske sunarodnike. 

– Krasnov je svoju dušu i svo svoje stvaralaštvo poklonio ovoj prelepoj zemlji, projektujući remek-dela u arhitekturi. Stanovnicima Beograda želim da nikada više nijedno arhitektonsko delo, nijedna stambena zgrada niti kuća ne budu bombardovani i da ostanu vekovima jer smatram da je Beograd jedan od najlepših glavnih gradova Evrope – istakao je  Čerjomin. 

Zamenik rukovodioca Departmana za kulturno nasleđe Vlade Moskve Sergej Merzojan je  naglasio značaj ovog događaja za Rusiju, ali i to da je Krasnov jednako verno služio svojoj otadžbini kao i srpskom narodu. On je naveo da je u svojim radovima ovaj majstor veoma lepo spajao i kombinovao nove elemente u arhitekturi sa klasičnim, uz dekorativne ukrase iz različitih perioda.  

Događaju su prisustvovali zamenik gradonačelnika Andreja Mladenović, glavni urbanista Milutin Folić, pomoćnik gradonačelnika Borko Milosavljević, član Gradskog veća Radenko Durković, gradska sekretarka za kulturu Ivona Jevtić i mnogi drugi. 

Spomen ploča Nikolaju Krasnovu otkivena je u okviru privredne, kulturne i sportske manifestacije „Dani Moskve u Beogradu”, koja traje do 7. oktobra u glavnom gradu Srbije.