ponedeljak, 13. mart 2017.

Na novom Studentskom trgu kao u svom domu

Spomenik Zoranu Đinđiću, nekadašnjem premijeru ubijenom u atentatu 2003. godine, biće postavljen naspram obeležja Njegošu na budućem šetalištu – preuređenom Studentskom trgu.

Poziciju tog monumenta, za koji je grad raspisao međunarodni konkurs, odredio je austrijski arhitekta Boris Podreka, rođen pre 77 godina u Beogradu, autor idejnog rešenja Studentskog trga, koji će sa Vasinom ulicom i Trgom republike biti pretvoren u pešačku zonu.

Kako će spomenik izgledati i od kojeg će materijala biti sačinjen, znaće se 16. oktobra, kada žiri treba da obelodani rezultate javnog nadmetanja. Tik pored zgrade u kojoj je Đinđić nekada živeo, spomenik će, kaže Podreka, biti vidljiv i sa Trga republike i sa Kalemegdana.

– Kada sam određivao mesto za to obeležje, nisam znao da je on stanovao na Studentskom trgu i ta činjenica mi je došla kao poklon jer je samo potvrdila moje uverenje gde treba da bude. To je mesto na kome se ukrštaju makro i mikrovizure: najduža osa – Kalemegdan, Trg republike i ona između dva spomenika. Ono je plod mentalne analize kako bi se došlo do artefakta, a sad dolazi umetnost, skulptura. Pločama od tamnog kamena spomenici će biti povezani, a na platou kod Filozofskog fakulteta biće pjaceta, gde će pulsirati studentski život – objašnjava Podreka za list Politika.

Kombinacija svetlih i tamnih kamenih ploča, koje neće biti strogo geometrijskog oblika, dominiraće parterom između Akademskog parka, zgrade Rektorata i hotela „Skver najn”. U tom prostoru, kada se izmesti trolejbuska okretnica i sagradi podzemna garaža, naći će se skulpture ispred Etnografskog muzeja, kandelabri i klupe sa obe strane trga, uska fontana, mini-amfiteatar i po sredini pergola. Ona će praktično sakriti kioske i stepenište i liftove za garažu.

– Taj prostor bilo je teško oblikovati zbog njegove proporcije. On nije ni ulica ni trg jer je njegova dužina šest puta veća od širine. Geometrijski red u toj slobodnoj organskoj teksturi drže kandelabri sa obe strane. Implanti poput skulptura, trga koji će povezati Knez Mihailovu ulicu i park daće poseban šmek prošlosti – ističe Podreka.

Sredinom Vasine ulice Podreka je predvideo klupe koje će moći da se pomeraju i drvored, a levom stranom ulice od Trga republike protezaće se biciklistička staza prema Kalemegdanu. Vozila za dostavu, policijska i Hitne pomoći jedina će imati pristup tom delu pešačke zone koja će se naslanjati na Trg republike. Njegova obnova, prema rešenju arhitekata Zorice Savičić i Zorana Dmitrovića, trebalo bi da počne na jesen.

Izmeštanje trolejbuskog terminusa, što je uslov da se Podrekine ideje razigraju na Studentskom trgu, Milutin Folić, gradski urbanista, najavljuje za kraj leta.

– Urediti parter grada ne znači samo postaviti kamen, nego osmisliti prostor tako da ljude koji su danas otuđeni i usamljeni izmamite iz kuće da se sreću i vole u svom gradu, kao u svom domu. To želimo da napravimo ovde – objašnjava Podreka, koji će svoj autorski pečat ostaviti i na Kosančićevom i Topličinom vencu.

On nije protiv izgradnje opere, filharmonije, novih mostova i galerije, ali pre svih tih projekata grad bi morao da se, ističe arhitekta, pozabavi „erosom gradske teksture”. To znači da bi trebalo da obnovi pločnike, trotoare, trgove, uličnu rasvetu...

– Dok šetam centrom, gledam da ne polomim nogu na iskrivljenim pločama. Beograđani su se toliko navikli na „razbijene” ulice da ih više i ne primećuju. Neki me mrze zato što to stalno ponavljam, misle da ih kritikujem i solim im pamet. Ali nije. Trideset mojih projekata koji se bave uređenjem javnog otvorenog prostora realizovano je u osam evropskih država i dobro znam o čemu govorim – ističe Podreka.

Uveravanja gradskih čelnika da će Beograd dobiti novi imidž i stati rame uz rame sa svetskim metropolama koje su „proterale” automobile iz centra, iako metroa koji bi ih zamenio nema ni u najavama, hrabra su, ali možda na staklenim nogama. Ali, ako Podrekin projekat bude izveden, kao što obećava glavni gradski urbanista Milutin Folić, sledeće godine, Boris, koji za sebe kaže da je srednjoevropski arhitekta, upisaće se u istoriju arhitekture prestonice i kao projektant javnih objekata. Podrekino prvo realizovano delo u rodnom gradu je kompleks u Novom Beogradu, otvoren 2012. godine, u kojoj su po njegovim rešenjima zatim podignuti i hotel „Falkenštajner” i poslovna zgrada koja se na njega naslanja.

Sa kolegom Branislavom Mitrovićem radio je pravoslavnu crkvu u Jajincima, ali ona nije dovršena. Idejno rešenje Muzeja nauke i tehnike u Skenderbegovoj ulici ostalo je samo na nivou crteža. Nuđeno mu je i da osmisli nadogradnju austrijske ambasade, ali od toga se odustalo jer investitori nisu imali novca. Ruke su digli i ulagači koji su ga angažovali da na lokaciji nekadašnje kafane „Tri lista duvana” projektuje hotel. Pre pet godina trebalo je da skicira stambeno-poslovni kompleks na mestu nekadašnje fabrike „Beko”, ispod Beogradske tvrđave, ali sa grčkim investitorom nije našao zajednički jezik.

Spomen-obeležje Zoranu Đinđiću biće otkriveno 12. marta 2018. godine, kaže gradski menadžer Goran Vesić. On veruje da će spomenik na pravi način oslikavati ono što je Đinđić bio za Srbiju.

– On je sprovodio reforme, želeo je da se ova zemlja modernizuje i verujemo da ćemo mu se odužiti za ono što je dao Srbiji – ističe Vesić za Tanjug i podseća da se spomenik podiže na inicijativu premijera Aleksandra Vučića.

Do izbora najboljeg rešenja za spomenik učesnici treba da prođu dvostepeni konkurs. U prvom krugu tog javnog nadmetanja radovi se predaju do 15. juna, a dve nedelje kasnije žiri će objaviti rezultate prvog stepena. Rok za predaju rešenja u drugom krugu je 28. septembar. Rezultate žiri objavljuje 16. oktobra. Nagradni fond od 19.000 evra raspodeliće na sledeći način: prva nagrada vredna je 8.000 evra, druga 5.000, trećeplasirani će dobiti 3.000, dok će tri rada biti otkupljena za po 1.000 evra. Predsednik žirija je profesor Boris Podreka, a članovi su slikari – akademici Dušan Otašević i Vladimir Veličković i profesor Čedomir Vasić – i arhitekta Milutin Folić.