sreda, 21. februar 2018.

Vesić: Gradu je važan svaki kvadrat bez obzira na to da li je komercijalni ili infrastrukturni

Grad je promenio pravac svog razvoja od periferije ka rekama i naši najveći projekti se nalaze na obalama reka, rekao je gradski menadžer Goran Vesić na Trećoj srpskoj konferenciji o razvoju nekretanina i infrastrukture koja je pod nazivom „Razvoj budućnosti” održana u hotelu „Metropol”. U radu konferencije učestvovao je gradski urbanista Milutin Folić.

Vesić je ovom prilikom naglasio da je u poslednje četiri godine Beograd postao grad kranova. 

– Dokaz za to je da smo prošle godine obračunali naknadu za građevinsko zemljište za izgrađenih 1.018.000 kvadrata, bez Beograda na vodi. To je naš najveći uspeh, ali i to što smo promenili pravac u kome se grad razvija. Do sada se Beograd razvijao u pravcu ka periferijama, a mi smo taj pravac usmerili ka rekama. Svi naši veliki projekti se nalaze na rekama. Pored Beograda na vodi, tu je i projekat izgradnje Bloka 18, projekat koji će se nalaziti na mestu fabrike „Beko” na Dorćolu. Takođe razvija se i prostor na levoj obali Dunava između Pupinovog i Pančevačkog mosta, projekat „Treći Beograd”, kao i čitav prostor od „Luke Beograd” prema Pančevačkom mostu i Adi Huji, gde će se graditi još jedan most. Ubuduće posebno ćemo stimulisati projekte na rekama jer su oni atraktivniji, lakše nalazimo investitore, a drugi razlog je što Beograd ima skoro dve stotine kilometara obale koja je skoro potpuno neiskorišćena – podsetio je gradski menadžer.

On je dodao da je jedna od prednosti izgradnje na obali to što se manje ulaže u infrastrukturu za razliku od ulaganja u periferiju. Zahvaljujući realizaciji projekata na obali ostaje više sredstava u budžetu za izgradnju kanalizacije do 2025. godine i unutrašnjeg magistralnog prstena.

Vesić je istakao da pored komercijalnih treba da se grade i infrastrukturni projekti, a prvi je obilaznica oko Beograda koja se radi zajedno sa republikom, a da bi se ona završila potrebno je da se izgradi most kod Vinče. 

– Železnički saobraćaj smo potpuno izmestili iz grada, gradiće se most na Adi Huji, Stari savski most će biti premešten na drugo mesto a na njegovom mestu biće izgrađen novi sa četiri saobraćajne trake, biciklističkom stazom, šinama za tramvaj i metro. Na mestu gde je sada Ekonomski fakultet počinjaće tunel koji će spajati Savu i Dunav, odnosno tim tunelom će se izlaziti na Bulevar despota Stefana čime će se smanjiti saobraćaj u centru za više od 10 odsto. Takođe se planira i jedan tunel ispod Topčidera – rekao je Vesić.

On je naglasio da je ipak  najvažniji projekat koji će se raditi u naredne četiri godine – izgradnja metroa čija će prva faza koštati između 1,8 i 2,2 milijarde. 

– Sa izgradnjom ćemo početi 2020. godine, a radićemo ga zajedno sa Vladom Republike Srbije jer je reč o nacionalnom projektu koji ne može da reši sam grad – rekao je Vesić. 

Pokrivenost urbanističkim planovima trenutno u Beogradu iznosi više od šezdeset procenata, napomenuo je Vesić, za šta je naročito pohvalio glavnog urbanistu Milutina Folića. 

– Ogroman posao je urađen, a plan je da u naredne četiri godine pokrivenost planovima bude oko devedeset odsto. To omogućava da se dobijaju dozvole, gradi i u krajnjoj istanci da se grad razvija – istakao je Vesić.

Jednako su bitni i infrastrukturni i komercijalni projekti, to jest, kako je Vesić rekao, gradu je važan svaki kvadrat bez obzira na to da li je reč o hotelu, šoping molu, stambenoj gradnji jer sve to zajedno omogućava podizanje bruto društvenog proizvoda i zapošljavanje.

– Veoma snažno podržavamo svakog ko hoće da gradi i ulaže u Beograd – podvukao je gradski menadžer.

Konferenciju je otvorila ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, a organizator skupa je kompanija TGI Group International pod pokroviteljstvom Privredne komore Srbije, Ambasade Izraela u Srbiji i velikog broja kompanija.