četvrtak, 27. februar 2020.

Sekretarijat za javni prevoz predstavio planove razvoja javnog transporta

Sekretar za javni prevoz Grada Beograda Jovica Vasiljević učestvovao je danas, u okviru manifestacije „Dani energetike i investicija” koja se održava u Novom Sadu, na panelu „Električna vozila – urbana mobilnost”. Ova manifestacija, koja se održava na Novosadskom sajmu, prilika je da se na jednom mestu okupe relevantni stručnjaci i oni koji obavljaju javne poslove, kako bi se upoznali sa problemima i izazovima s kojima se danas suočava energetska zajednica u Srbiji i regionu. Cilj konferencije i ovog panela jeste zajedničko dolaženje do pragmatičnih preporuka i praktičnih rešenja problema na putu energetske i ekološke tranzicije.

Predstavljajući Plan mera i aktivnosti za smanjenje aerozagađenja u Beogradu za period 2020–2024. godine, sekretar za javni prevoz Jovica Vasiljević konstatovao je da na administrativnom području Beograda, koje obuhvata 17 gradskih opština, dnevno saobraća 1.619 vozila sa ukupno 28.816 polazaka i dnevnom kilometražom od oko 436.000 kilometara. Glavni grad ima četiri podsistema javnog prevoza (autobuski, tramvajski, trolejbuski i BG voz) sa ukupno 514 linija, a nisku emisiju gasova ostvaruje 79,4 odsto vozila. Od ukupnog broja autobusa JKP „GSP Beograd” koji su svakodnevno u eksploataciji, autobusi sa „euro 5” i „euro 6” standardom čine 83 odsto ukupnog broja autobusa na radu. U periodu od 2014. do 2019. godine, najveći gradski prevoznik obnovio je svoj vozni park sa 338 novih autobusa, što je rezultiralo činjenicom da je emisija mikročestica (PM10) u 2019. godini manja za 9,73 tona po godini, u odnosu na 2011. godinu. U 2016. godini uspostavljena je prva eko-linija (EKO1) na relaciji „Belvil – Vukov spomenik” nabavkom pet elektroautobusa i uz instalaciju punjača na terminusima. U periodu od 2018. do 2019. godine, uvedene su i tri nove linije BG voza (Resnik–Ovča, Mladenovac – Beograd centar, Lazarevac–Resnik–Ovča), što sa prethodno uspostavljenom linijom Batajnica–Ovča čini mrežu gradske železnice u ukupnoj dužini od 217,71 ilometar. U okviru proširenja pešačke zone (Obilićev, Kosančićev i Topličin venac) uspostavljen je novi servis pod nazivom „Vrabac” nabavkom četiri nova ekološka vozila. Tom prilikom predstavljeni su i strateški dokumenti, projekti i studije izrađeni u periodu od 2014. do 2019. godine, a predstavljen je i Plan mera i aktivnosti za smanjenje aerozagađenja u Beogradu za period 2020–2024. godine. Ovaj plan mera podrazumeva izgradnju saobraćajne i druge infrastrukture za potrebe obavljanja javnog linijskog prevoza putnika, razvoj mreže linija, organizaciju i funkcionisanje JLPP-a, izradu strateških dokumenata, projekata i studija, kao i obnavljanje voznog parka JKP „GSP Beograd”.

– U narednih pet godina imamo nameru da donesemo strateške i planske dokumente, te da po njima radimo i primenjujemo mere i aktivnosti. To je pre svega strategija razvoja javnog linijskog prevoza putnika, što je praktično prva strategija javnog prevoza ovog vida i obima koju će Grad Beograd usvojiti. Ona predviđa obuhvat do 2033. godine i poklapa se sa smart-planom, a sa presekom u 2027. godini. Želimo da nam strategija pruži ključne pravce razvoja svih podsistema javnog linijskog prevoza putnika. Jedan od rezultata te strategije biće akcioni plan, koji će da prati period do 2027. i do 2033. godine. U suštini, akcioni plan će nam dati konkretnije smernice za dalje projekte, aktivnosti i mere koje ćemo preduzimati od 2021. do 2033. godine – pojasnio je Vasiljević.

Kako je naveo, važan planski dokument je i plan generalne regulacije za šinske sisteme, za koji se očekuje da će biti usvojen do jeseni ove godine.

– Aktivno učestvujemo u tome zajedno sa Gradskim saobraćajnim preduzećem „Beograd”, JKP „Metro i BG voz”, kao i Saobraćajnim fakultetom. Dali smo zajednički predlog za dalje širenje mreže tramvajskih linija u Beogradu, jer želimo da je širimo u smislu masovne opsluge putnika, ali i ekologije i zaštite životne sredine – istakao je Vasiljević.

U narednom periodu, dodao je, imamo nameru i da uradimo studiju opravdanosti rečnog prevoza putnika, kako u smislu davanja nove alternative putnicima, povezivanja sa drugim podsistemima javnog linijskog prevoza tako i u ekološkom smislu, ali i u smislu nove atrakcije i privlačenja turista. U planu je i projekat žutih traka i koridora za prioritete javnog linijskog prevoza.

– Suština svih ovih planskih dokumenata koje želimo da donesemo i usvojimo jeste da značajno unapredimo sistem javnog linijskog prevoza. Želimo da građani dobiju kvalitetniji i ekološki prihvatljiviji prevoz, te da na taj način doprinesemo smanjenju aerozagađenja i dobijemo efikasniji, ekonomski prihvatljiviji sistem, ali i kvalitetan servis građana. Na taj način bi i građani bili zadovoljniji – zaključio je Vasiljević.

Na skupu je prikazana i prezentacija JKP „GSP Beograd” pod nazivom „Primena autobusa na potpuno električni pogon i dalji pravci uvođenja ekološki prihvatljivih vozila u Beogradu”, čiji je autor saobraćajni inženjer ovog gradskog preduzeća Slobodan Mišanović, a kojom je predstavljen dosadašnji i budući razvoj najvećeg gradskog prevoznika.

U okviru tri podsistema GSP „Beograd”, tramvajski u zimskom redu vožnje trenutno broji 150 vozila, trolejbuski 94, dok autobuski čini 609 autobusa. Uz ovaj broj, u javnom gradskom prevozu učestvuje i 389 autobusa privatnih prevoznika. Strukturu autobuskog voznog parka ovog gradskog prevoznika čini 37 odsto vozila sa „euro 6” motorima, dok „euro 5” standard zadovoljava 46 odsto autobusa. Sva vozila sa „euro 6” standardom, njih ukupno 244, nabavljena su tokom protekle, 2019. godine. Prvih pet električnih autobusa („higer”), sa „O” emisijom štetnih gasova, nižim nivoom buke, visokom energetskom efikasnošću i manjim troškovima eksploatacije, nabavljeno je 2016. godine. Tokom 2020. godine očekuje se nabavka još 15 električnih autobusa, kao i masovnija primena autobusa na CNG pogon (metan). Do 2021. godine planirana je nabavka 200 ovakvih autobusa, sa tendencijom da do 2024. ta vozila zamene autobuse na dizel pogon.

– Ekološke performanse autobusa na CNG pogon karakteriše manja emisija azotnih oksida (Nox), mikročestica (PM10), niži nivo buke, kao i manja emisija organskih jedinjenja. Prirodni gas (metan) pritom je jeftiniji od dizela i ekonomski je isplativiji. Dnevna autonomija dostiže 400 pređenih kilometara, a prevoz autobusima na CNG predviđen je kako na gradskim tako i na prigradskim linijama – rekao je Mišanović.

Profesor ETF-a u Beogradu Nikola Rajaković ocenio je da se prelazak na obnovljive izvore u energetici najkraće može nazvati „energetskom tranzicijom”. To je, kako je dodao, iznuđeno rešenje, jer su nas klimatske promene prinudile da krenemo u tom smeru.

– Važan deo u svemu tome jeste prelazak na električni transport. Da bi to bilo kako valja, baterije električnih vozila ne smemo puniti kilovat-satima proizvedenim na bazi uglja, nego „zelenim” kilovat-satima proizvedenim u solarnim elektranama, vetroelektranama, hidroelektranama. Osim toga, prelazak podrazmeva i izgradnju mreže punionica, dobru povezanost sa spoljnom elektroenergetskom mrežom i pametnu infrastrukturu – rekao je Rajaković.

Kako je zaključio, dva koloseka su važna: prvi – oprema i uređaji, a drugi – softver aplikacije koje će omogućiti da posredstvom mobilnih telefona taj servis bude komforan i da vozač nema problem da zna gde je punionica. Ukazao je i na to da je, nažalost, ključni problem sporost, zbog čega je jedna od najvažnijih poruka ovog skupa da se čitav sistem mora brže razvijati.

Manifestaciju „Dani energetike i investicija” organizuju Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Novosadski sajam, Grad Novi Sad, RES fondacija i Privredna komora Srbije.