sreda, 13. jun 2012.

Dragan Đilas ponovo izabran za gradonačelnika Beograda

Dragan Đilas izabran je na današnjoj sednici Skupštine grada za gradonačelnika Beograda. On je ovu dužnost, koja će trajati naredne četiri godine, obavljao i u prethodnom mandatu. Preuzimajući funkciju, Đilas je rekao da će osnovni ciljevi u budućem radu biti dalji razvoj infrastrukture, poput završetka mosta Zemun–Borča i obilaznice oko Beograda, zatim ulaganja u poljoprivredu, oživljavanje privrede, otvaranje novih radnih mesta i izgradnja i obnavljanje vrtića i škola. Prioritetne će biti i investicije u zdravstvene objekte i zaštitu, konsolidacija javnih komunalnih preduzeća, obnavljanje komunalne infrastrukture, te osnivanje novih opština Batajnica, Dunavski venac i Kaluđerica ukoliko se gradska skupština složi, kao i uređenje parkova, stvaranje pešačkih delova grada. Zahvalivši odbornicima Skupštine grada na izboru, on je istakao uverenje da će na kraju ovog mandata svi koji nešto rade za Beograd biti ponosni što su doprineli da se u Beogradu živi bolje.

– Beograd će uspeti da nadoknadi višedecenijsko zaostajanje u izgradnji infrastrukture i, uz brigu o čoveku, to će biti najvažniji cilj rada gradske vlasti. Obilaznicom oko Beograda i mostom Zemun–Borča dobija se prostor za dve velike privredne zone sa objektima u kojima će se pokrenuti proizvodnja, gde bi velik broj Beograđana mogao da nađe nova radna mesta. Reč je uglavnom o zemljištu PKB-a, koje smo sačuvali, tako da sada ne moramo da plaćamo milionske iznose za otkup zemljišta. Kada smo je preuzeli, kompanija PKB imala je 80 miliona evra dugova, a 20 godina nisu plaćani porezi i doprinosi na plate, te je 2.500 ljudi očekivalo da ostane bez posla. Za samo godinu dana uspeli smo da napravimo preduzeće koje će biti osnova razvoja Beograda u narednom periodu, napravićemo i robne marke ove kompanije, a možda ćemo početi i razvoj maloprodaje. Na isti način želimo da vratimo u život i „Voćarske plantaže” iz Grocke, a razvoj poljoprivrede podstaći ćemo i pomažući stotinama poljoprivrednih proizvođača  na teritoriji Beograda. U izvozu Srbije Beograd učestvuje sa 25 odsto, a upravo poljoprivreda najviše doprinosi tome – rekao jeĐilas.

U Beogradu je mnogo urađeno u protekle četiri godine, a tako ćemo nastaviti i ubuduće, poručio je Đilas. Glavni grad danas ima 500.000 zaposlenih i oko 100.000 nezaposlenih, što je 16 odsto. Upravo zato se u Beogradu borimo za svako radno mesto.

– Gradska vlast se u proteklom periodu mnogo bavila decom. U 37 objekata u kojima nisu bila obdaništa danas se čuje dečja graja, zadovoljni su njihovi roditelji, a zadovoljne su i vaspitačice, za čije plate ćemo se i dalje boriti. Potpuno novih je 12 objekata, a nastavićemo da ih gradimo i u Novom Beogradu i u Obrenovcu, kao i u svakom drugom delu grada. Ulagaće se i u škole: elektronski dnevnici, bezbednost dece, nova učila, bolja teritorijalna raspodela, ormarići gde će deca čuvati besplatne udžbenike, to je realnost koja nas čeka već od 1. septembra ili u bližoj budućnosti – istakao je Đilas.

U zdravstvu je ulagano u objekte u koje nije investirano desetinama godina, za šta je odličan primer KBC „Zemun”. Razvijaju se i KBC „Dr Dragiša Mišović” i drugi kliničko-bolnički centri. Gradimo nov dom zdravlja u Surčinu, u Batajnici ćemo takođe naći mesto za to, a zaposlićemo i 60 lekara i 100 medicinskih sestara. Pronaći ćemo sredstva i da zaposlimo 10 fizioterapeuta oštećenog vida, naglasio je gradonačelnik Beograda.

Što se javnih komunalnih preduzeća tiče, danas su to ozbiljne kompanije koje samostalno rade, a deo njihovog profita sliva se u gradsku kasu. U njima su profesionalni menadžerski timovi, koji će se dalje unapređivati.

– Neće biti privatizacije preduzeća koja pružaju komunalne usluge, ali svi zajedno moramo da učinimo da ona budu profitabilna. Izazov je GSP „Beograd”, gde smo već uveli određene promene, a omogućićemo da svaki Beograđanin koji plaća kartu ima kvalitetan prevoz – rekao je Đilas.

Prema njegovim rečima, grad će dati sve od sebe da se u naredne četiri godine sve više bavi ljudima i njihovim problemima, primenjujući revolucionarne mere u socijalnoj zaštiti, koje niko u ovoj zemlji do sada nije napravio. Trudnice, porodilje, najsiromašniji penzioneri – svi će oni i dalje dobijati pomoć grada Beograda.

– Vodićemo borbu za svakog Beograđanina, ne obećavajući mu nemoguće, nego ono što je realno, i gradićemo i razvijaćemo Beograd da bismo to omogućili. Glavnom gradu je vraćena imovina i on može da je proda, a dobijeni novac ćemo trošiti za infrastrukturno opremanje lokacija, kako bismo privukli nove investicije i otvorili nova radna mesta – istakao je Đilas.

Beograd treba da bude iznad politike i za sve one koji žele da učestvuju u vođenju ovog grada uvek će biti mesta. Zajedno možemo mnogo više da uradimo, poručio je gradonačelnik.

Prema Zakonu o glavnom gradu i Statutu grada Beograda, Đilasa kao kandidata za gradonačelnika  predložio je predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić.

– Građani Beograda su mi umnogome olakšali da ga predložim za novog gradonačelnika, jer je lista „Dragan Đilas – lista za bolji Beograd” osvojila više od 35 odsto glasova odnosno 50 odborničkih mandata, što je rezultat vredan poštovanja. Dragan Đilas je bio gradonačelnik i u protekle četiri godine, u periodu kada nije bilo lako upravljati glavnim gradom. To je jedno od najodgovornijih mesta, za koje je potreban veliki napor da bi se čitav sistem doveo u red i konstantno unapređivao. Rezultati njegovog rada su u Beogradu vidljivi na svakom koraku i ocenu o tome dali su građani na izborima – istakao je Antić.

On je naglasio da sa Đilasom deli istu viziju grada, koji mora da nastavi svoj razvoj i pomaže onima kojima je to neophodno.

Đilas poseduje i znanje i ogromnu energiju za funkciju gradonačelnika, zaključio je Antić.

Milan Krkobabić je još jednom istakao dobru saradnju s Draganom Đilasom, naročito u domenu socijalne politike, koja je bila originalna i upečatljiva i nije bila svedena na činovničko socijalno davanje i zadovoljenje zakonskih obaveza.

– Socijalna politika donela je u najvećoj meri i priznanje Beograđana, tako da u narednom periodu očekujemo njen nastavak i unapređenje. Tako će oko 115 hiljada građana koji imaju penzije manje od 20 hiljada dinara dobijati godišnju novčanu pomoć u istom iznosu. Druga veoma važna stvar jeste socijalno preduzetništvo, koje će omogućiti da u narednom periodu zaposlimo jedan odsto radno sposobnog stanovništva, to jest oko 17.000 ljudi. Za ovu inicijativu dobili smo veliku podršku Dragana Đilasa – rekao je Krkobabić, podsećajući da je gradonačelnik u prethodnom mandatu, zajedno sa svojim timom, doneo i brojne druge odlične odluke.

Odlukom Skupštine grada, zamenica gradonačelnika je Tatjana Pašić, rođena 21. septembra 1964. godine u Beogradu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završila je Diplomatsku akademiju pri Ministarstvu spoljnih poslova RS. Od oktobra 2010. do danas bila je pomoćnica gradonačelnika.

Skupština grada Beograda podržala je i predlog gradonačelnika da za članove Gradskog veća budu izabrani: Milena Bićanin, Darko Božić, Vera Dražić, Vladan Đukić, Zoran Kostić, Marija Leković, Nataša Milovanović, Nataša Milošević, Nikola Nikodijević, Željko Ožegović, Aco Petrović, Milan Popović i Slobodan Šolević. Oni će ovu dužnost obavljati u naredne četiri godine. 

Dragan Đilas je rođen 22. februara 1967. godine u Beogradu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Beogradu, smer vazduhoplovstvo. Radio je kao novinar na Radio Indeksu i jedan je od osnivača Radija B92, gde je kasnije bio urednik Informativnog programa. U to vreme ta radio-stanica je dobila nekoliko nagrada.

Učestvovao je u opozicionom radu još kao student prorektor, predvodeći studentske proteste 1992. godine.

Član je Demokratske stranke od 2004. Bio je član Izvršnog i Glavnog odbora Demokratske stranke. Na Skupštini Demokratske stranke 18. februara 2006. izabran je za člana Predsedništva DS za region Beograd, a juna 2006. izabran je za predsednika Gradskog odbora Demokratske stranke Beograd. Za potpredsednika i zamenika predsednika Demokratske stranke izabran je 18. decembra 2010. na Skupštini Demokratske stranke.

Od 2004. do formiranja Vlade Republike Srbije 2007. obavljao je funkciju direktora Narodne kancelarije predsednika republike. Od maja 2007. do jula 2008. bio je ministar u Vladi Republike Srbije zadužen za sprovođenje Nacionalnog investicionog plana.

Osnivač je i potpredsednik Humanitarne organizacije „Naša Srbija”, koja brine o deci koja su u ratovima na prostoru bivše SFRJ ostala bez jednog ili oba roditelja. Od aprila 2011. godine je predsednik Košarkaškog saveza Srbije. Za gradonačelnika Grada Beograda izabran je 19. avgusta 2008. Govori engleski jezik. Oženjen Ivom, otac  je troje dece.